Potaknuti Javnim pozivom Zagrebačkog holdinga za iskazivanje interesa za prijenos 50 posto ili više osnivačkih prava u Gradskoj ljekarni Zagreb, te napisima u medijima o prodaji ustanove za 100 milijuna kuna uz pojašnjenje Grada da ljekarne nisu profitabilne, radnici Gradske ljekarne Zagreb uputili su danas otvoreno pismo javnosti, u kojem tvrde da je zamišljena prodaja neizvediva. 

Tvrde da je jedino moguće rješenje za budućnost ustanove da Zagrebački holding svoja osnivačka prava prenese ponovno na Grad Zagreb, odnosno da ih vrati prvotnom osnivaču. Također, iako Ustanova nije ni zamišljena da ostvaruje profit,  radnici demantiraju napise o tome da GLJZ posluje s gubicima, te otkrivaju detalje o pozajmicama koje je Ljekarna dala Holdingu, ostavši i pritom "u plusu".

"Ustanova nije osnovana s ciljem stvaranja dobiti, već joj je primarni zadatak sigurna i pravovremena opskrba građana potrebnim lijekovima. Sve veće županije u Hrvatskoj imaju svoju gradsku ili županijsku ljekarničku ustanovu, jedino je Grad Zagreb 2006. godine svoja osnivačka prava nad Gradskom ljekarnom Zagreb prenio trgovačkom društvu Zagrebački holding. Holding je osnovan radi obavljanja komunalnih, prometnih i drugih tržišnih djelatnosti u koje se ljekarništvo nikada nije uklapalo.

Svrha prijenosa osnivačkih prava bila je racionalizacija poslovanja Gradske ljekarne Zagreb, smanjivanje financijskih rashoda i nižih troškova financijskih transakcija, te povoljnija tržišna pozicija. Ništa od navedenog za Gradsku ljekarnu Zagreb nije se realiziralo kroz Zagrebački holding. Ustanova posluje u potpunosti zasebno od Zagrebačkog holdinga, ne financira se niti iz državnog niti iz gradskog proračuna, plaće za radnike osigurava iz vlastitih sredstava, postiže pozitivne rezultate, realizira projekte i priprema nove.

Nadalje, Gradska ljekarna obavlja noćno dežurstvo na pet punktova u Gradu Zagrebu od čega četiri sufinancira HZZO, a Ustanova sama financira obavljanje noćnog dežurstva na lokaciji Ilica 301, kako bi građanstvo i u tom dijelu grada imalo potpunu opskrbu, jer je HZZO odbio sklopiti Ugovor s Ustanovom za obavljanje noćnog dežurstva na navedenoj lokaciji.

Svake godine iz vlastitih sredstava Ustanova u potpunosti obnavlja nekoliko ljekarni, a 2011. g. otvorila je novi Galenski i Analitički laboratorij u vrijednosti cca 33 milijuna kuna koji je u cijelosti financiran vlastitim sredstvima. Ustanova nema nikakvih kreditnih zaduženja niti je u svojoj povijesti podizala bankovne kredite", navodi se u pismu.

Radnici navode pozajmice Holdingu i Gradu: "2002. godine GLJZ daje pozajmicu bolnici Sveti Duh od 2 milijuna kuna jednokratno, još stoji dug za kamate i sudske troškove. 2009. g. Ustanova je za potrebe Grada Zagreba i građanstva kupila cjepiva protiv ptičje gripe u iznosu oko 7 milijuna kuna jednokratno, još stoji dug oko 2 milijuna kuna te kamate. 2010. g. Ustanova je Zagrebačkom holdingu dala pozajmicu od 4 milijuna kuna jednokratno koja je s kamatama vraćena u prosincu 2013. Prošle godine Ustanova je Zagrebačkom holdingu dala pozajmicu od 40 milijuna kuna jednokratno koja je također vraćena s kamatama u siječnju ove godine."

"Ustanova sve svoje obveze podmiruje u roku do 30 odnosno do 60 dana. HZZO Gradskoj ljekarni Zagreb duguje novac za lijekove i druge medicinske proizvode preko 250 dana, trenutno dospjeli dug iznosi cca 60 milijuna kuna, ukupni dug cca 80 milijuna kuna, a za izdavanje ortopedskih pomagala ukinuo je plaćanje usluge. Unatoč tome ustanova posluje pozitivno iz razloga dobre poslovne politike, te može i dalje naručivati sve potrebne lijekove, a naročito skupe lijekove, kao i ortopedska pomagala, kako građanstvo ne bi ostalo bez nužne opskrbe", nastavljaju radnici.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Radnici ističu da su dopise sličnog sadržaja poslali i predsjedniku Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodanu Ljubičiću, predsjedniku Gradske skupštine Darinku Kosor u kojima ih traže da razmotre i zaštite status ustanove i njezinih radnika. Kako neslužbeno doznajemo, predstavnici GLJZ u srijedu se tim povodom trebaju sastati s Darinkom Kosorom.  

Radnici upozoravaju, ukoliko bi se Gradska ljekarna Zagreb privatizirala, postala bi upitna ova potpuna i konstantna opskrba za građanstvo. Također tvrde da su u medijima prenesene netočne informacije o da ustanova posluje s gubitkom, da ima više od 400 zaposlenih na neodređeno vrijeme, te iznadprosječne plaće. "Ustanova ima 309 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme od toga su 165 magistri farmacije, od kojih njih 40 radi u ljekarnama koje obavljaju noćno dežurstvo, pa imaju veće plaće od ostalih magistara farmacije, što se prikazuje kao iznadprosječna plaća. Ustanova konstantno ulaže i u edukaciju svojih kadrova, te godišnje prima na pripravnički staž 55 mladih ljudi na koje se prenosi neprocjenjivo znanje.

Također su mediji prenijeli prijedloge modela prodaje ustanove tako da se dionice ponude radnicima putem radničkog dioničarstva, jedan dio dionica da se proda strateškom partneru, a jedan dio dionica da zadrži Grad Zagreb. Predloženi model nije primjenjiv jer je Gradska ljekarna Zagreb ustanova, a ne trgovačko društvo, pa nema i ne može imati dionice, a ni poslovne udjele. Također, sukladno zakonu, pretvorba ustanove koja obavlja ljekarničku djelatnost u trgovačko društvo, nije moguća.