EN DE

‘Procedura¸je jednostavnija, no na kraju možda i skuplja’

Autor: Josipa Ban,VLM
03. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Za neke objekte, upozorava Branko Bačić, ne zahtijeva se geodetska podloga, što je uvjet za uknjiženje u katastarske planove

Izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, predstavljene u ponedjeljak, ostavljaju dojam opće legalizacije, što nije dobro s aspekta zaštite prostora. Ocjena je to Branka Bačića, bivšega HDZ-ova ministra koji je kreirao prvi Zakon o legalizaciji bespravne gradnje. Bačić pozdravlja pojednostavljenje procedure ozakonjenja, ali navodi i neke propuste.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“S aspekta ustavne jednakosti nije dobra poruka da investitor koji sada podnosi zahtjev za legalizaciju ima drukčiji tretman od onoga koji je u isto vrijeme gradio legalno. Nacrt zakona za neke objekte ne zahtijeva geodetsku podlogu, što je preduvjet za uknjiženje prostora u katastarske planove i zemljišne knjige, što sadašnji zakon predviđa. Zbog toga se ovaj prijedlog na prvi pogled može činiti jeftiniji, dok bi u konačnici mogao biti skuplji”, ističe Bačić. Iako Nacrt Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama predviđa legalizaciju objekata na poljprivrednom zemljištu koje je osobito vrijedno obradivo i vrijedno obradivo Dinko Burić, predsjednik HDSSB-a, smatra da takav prijedlog nije dobar jer “ostavlja prostor za manipulaciju”. Tko će, pita Burić, određivati koje je zemljište vrijedno obradivo. Pritom navodi kako se HDSSB i prije zauzimao za besplatnu legalizaciju svih objekata koji služe poljoprivrednoj proizvodnji jer je to jedan od osnovnih preduvjeta za povlačenje novca iz fondova Europske unije. “Ako država to ne omogući, lako se može dogoditi da će iznos koji plaćamo za EU članarinu biti veći od iznosa koji ćemo povući iz fondova”, upozorava Burić. HDSSB se, podsjeća, žestoko protivi jednakom pristupu legalizaciji objekata koji služe poljoprivrednoj proizvodnji i vikendica. Niko Gamulin, zagrebački urbanist i arhitekt, ističe pak kako se boji da je ovakav nacrt zakona samo “žrtvovanje prostora kako bi se kupio socijalni mir”. U provom redu, upozorava, treba znati donosi li se on samo da se zaradi novac, što je bila namjera prošlog HDZ-ovog zakona, a što je teško očekivati. Iako napominje da s izmjenama i dopunama zakona nije upoznat, ističe kako treba naglasiti da je bespravna gradnja kriminalno djelo te bi je trebalo sankcionirati. “Ispada da su oni koji su bespravno gradili i profitirali i prošli jefinije. Iz tog razloga, prema svima koji su bespravno gradili pravila bi trebala biti stroža”, ističe Gamulin.

Izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, predstavljene u ponedjeljak, ostavljaju dojam opće legalizacije, što nije dobro s aspekta zaštite prostora. Ocjena je to Branka Bačića, bivšega HDZ-ova ministra koji je kreirao prvi Zakon o legalizaciji bespravne gradnje. Bačić pozdravlja pojednostavljenje procedure ozakonjenja, ali navodi i neke propuste.

“S aspekta ustavne jednakosti nije dobra poruka da investitor koji sada podnosi zahtjev za legalizaciju ima drukčiji tretman od onoga koji je u isto vrijeme gradio legalno. Nacrt zakona za neke objekte ne zahtijeva geodetsku podlogu, što je preduvjet za uknjiženje prostora u katastarske planove i zemljišne knjige, što sadašnji zakon predviđa. Zbog toga se ovaj prijedlog na prvi pogled može činiti jeftiniji, dok bi u konačnici mogao biti skuplji”, ističe Bačić. Iako Nacrt Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama predviđa legalizaciju objekata na poljprivrednom zemljištu koje je osobito vrijedno obradivo i vrijedno obradivo Dinko Burić, predsjednik HDSSB-a, smatra da takav prijedlog nije dobar jer “ostavlja prostor za manipulaciju”. Tko će, pita Burić, određivati koje je zemljište vrijedno obradivo. Pritom navodi kako se HDSSB i prije zauzimao za besplatnu legalizaciju svih objekata koji služe poljoprivrednoj proizvodnji jer je to jedan od osnovnih preduvjeta za povlačenje novca iz fondova Europske unije. “Ako država to ne omogući, lako se može dogoditi da će iznos koji plaćamo za EU članarinu biti veći od iznosa koji ćemo povući iz fondova”, upozorava Burić. HDSSB se, podsjeća, žestoko protivi jednakom pristupu legalizaciji objekata koji služe poljoprivrednoj proizvodnji i vikendica. Niko Gamulin, zagrebački urbanist i arhitekt, ističe pak kako se boji da je ovakav nacrt zakona samo “žrtvovanje prostora kako bi se kupio socijalni mir”. U provom redu, upozorava, treba znati donosi li se on samo da se zaradi novac, što je bila namjera prošlog HDZ-ovog zakona, a što je teško očekivati. Iako napominje da s izmjenama i dopunama zakona nije upoznat, ističe kako treba naglasiti da je bespravna gradnja kriminalno djelo te bi je trebalo sankcionirati. “Ispada da su oni koji su bespravno gradili i profitirali i prošli jefinije. Iz tog razloga, prema svima koji su bespravno gradili pravila bi trebala biti stroža”, ističe Gamulin.

Što je novo u Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama?

1. Moći će se legalizirati više zgrada
A) u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m
B) na poljoprivrednom zemljištu kategorije osobito vrijedno obradivo i vrijedno obradivo zemljište
C) na površinama gospodarske i zaštitne šume te šuma s posebnom namjenom
D) uvodi se kategorija uvjetno ozakonjene zgrade (npr. unutar arheoloških nalazišta, rezervata i sl. , uz suglasnost nadležnog tijela)

2. Određene 4 grupe zgrada
(po veličini i značaju u prostoru, o grupi ovisi potrebna dokumentacija)
a) Zahtjevna zgrada (ona čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m2)
b) Manje zahtjevna zgrada (‹400 m2/1000 m2 građevinska bruto površina)
c) Jednostavna zgrada (‹100 m2 građevinska (bruto) površina)
d) Pomoćna zgrada (pomoćna zgrada u funkciji osnovne, jedna etaža, tlocrtne površine koja nije veća od 50m2)

3. Prije izdavanja rješenja plaća se samo naknada za zadržavanje u prostoru
(visinu određuje lokalna samouprva ovisno o veličini, lokaciji, namjeni zgrade te načinu plaćanja naknade, čiji je izračun pojednostavljen, za pomoćne se zgrade uvodi se jednoznačan iznos od 1000 kn)

4. Komunalni i vodni doprinos plaćat će se nakon donošenja rješenja
(moguća je odgoda početka plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenja)

5. Produljuje se rok
do 30. lipnja 2013. godine

Ulagač koji sad podnosi zahtjev ima drukčiji tretman od onoga koji je radio legalno
Branko Bačić, HDZ

Tko će određivati koje je zemljište vrijedno obradivo?
Dinko Burić, HDSSB

Autor: Josipa Ban,VLM
03. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

prva novina je ta da zakon odnosno izmjene i dopune nece stupiti na snagu jos ćetiri mjeseca posto doneseni zakon nije stupio u sprovedbu jos iz razloga sto su lokalna i javnopravna tijela cekala izmjene i dopune koje su pred izbore najavljeni bombastisno mozete misliti kad ce sve to skupa saziviti u praksi
javna rasprava 30
usvajanje na saboru 30
vrijeme za mocnost itd. 30
vrijeme za donosenje uredbe za obracun 30
usskladenje ureda za izdavanje RIS itd.
nije se moglo bolje i svilenije izbaciti zakon iz stvarne primjene
trebalo je samo donijeti cetiri vladine odluke na postojeci zakon i usvojiti ih na saboru sa istim efektom za podnositelje zahtjeva i drustvo u cjelini

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close