Problemi u poslovanju splitskog građevinskog poduzetnika u vlasništvu Slavena Žužula, koji vodi poslovanje Skladgradnje, ponovo su eskalirali dovodeći ovog dužnika pred otvaranje stečaja. Ipak, pokazuje se da bi vjerovnike u kratkom roku Žužul mogao isplatiti, ne iz redovnog poslovanja, nego monetizacijom imovine stavljene u funkciju spašavanja Skladgradnje. Riječ je o njihovoj poslovnoj zgradi u Imotskom, za koju su koncem travnja sklopili ugovor o zakupu prostora te čekaju isplatu. Zakupac je nedavno registrirana splitska tvrtka First team, koja ima 60 dana da isplati zakupninu u protuvrijednosti 200.000 eura. Kod takvog raspleta vjerovnicima koji Skladgradnju blokiraju to bi donijelo namirenje u cijelosti pa bi deblokadom računa Žužulova tvrtka nastavila poslovanje.

Računi Skladgradnje, prema podacima s Trgovačkog suda u Splitu, blokirani su u iznosu od 1,27 milijuna kuna u kontinuitetu od 120 dana pa je na sudu zaprimljen stečajni prijedlog Fine i u ožujku pokrenut prethodni stečajni postupak. Ovih dana je trebalo biti ročište radi očitovanja o prijedlogu i rasprava o pretpostavkama za otvaranje stečaja, no sudskim je rješenjem odgođeno na inicijativu dužnika zbog navedenog modela u kojem bi iz zakupnine trebali isplatiti vjerovnike. Iako iz dostupnih podataka preko sudskog registra za Skladgradnju nema podataka iz izvješća za poslovanje 2019., prema očitovanju dužnika koji navodi da se bavi isključivo građevinarstvom, ostvarivani su značajni prihodi. No, ističu problem s izvršavanjem obveza prema vjerovnicima (posljedica poslovanja u koroni) te tvrde da su morali prekinuti gradnju više objekata pa nisu naplatili potraživanja. Iznose i potraživanje od 29,31 mil. kn od dužnika RNK Split, u čijoj je Upravi Žužul slijedom vlasničke poveznice, a koje je priznato zaključenjem tog predstečajnog sporazuma. U lipnju je skupština radi odluke o pretvaranju potraživanja u ulog u klubu, a u slučaju stečaja Skladgradnje navode da ne bi bio realiziran plan restrukturiranja tog sportskog društva “čime mi nastala znatna šteta”. Porezna uprava je kao jedan od vjerovnika u manjini onih koji su glasali protiv navedenog plana.