Iako se prema nekim najavama očekuje smanjenje iznosa novca koji će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaćati privatnicima za pružene usluge i zahvate u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti u ovoj i sljedećim godinama, u HZZO-u kažu da još uvijek ne znaju točan iznos. Naime, do sada se temeljem ugovora s HZZO-om privatnicima godišnje isplaćivalo oko 500 milijuna kuna, a prema nekim najavama taj bi se iznos mogao prepoloviti."U ovom trenutku nismo u mogućnosti reći koliko će točno novaca prihodivati privatnici u sljedećem ugovornom razdoblju. Naime, to ovisi o broju subjekata s kojima će HZZO sklopiti ugovore, te o broju i vrsti postupaka za koje će HZZO sklopiti ugovore. Ali očekujemo da će u konačnici taj iznos biti veći od 250 milijuna kuna", kaže Dubravka Pezelj Duliba, pomoćnica ravnatelja HZZO-a. Naime, novost je da se neće kao do sada sklapati ugovor na paušalni iznos koji je privatnicima, među ostalim, omogućavao i da novac koji nije potrošen u jednoj djelatnosti preusmjeri u drugu, već će se plaćati isključivo na ime i prezime pacijenta.

Privatnici na raspolaganju
Drugim riječima, privatni će kapaciteti biti na raspolaganju državi, a pacijenti će se, kada se ukaže potreba zbog dugačkih listi čekanja, slati na pretrage ili zahvate u privatne ustanove. Temelji za prebacivanje pacijenata iz javnih u privatne ustanove bit će e-liste čekanja i e-naručivanje, odnosno kako će sustav prijavljivati da je neka usluga 'iskočila' iz medicinski prihvatljivih rokova, pacijenti će biti preusmjeravani u privatne poliklinike.Iako su novi ugovori bili najavljivani krajem prošle pa početkom ove godine, u Zavodu ističu da se na sjednici Upravnog vijeća u srijedu očekuje i usvajanje odluke o raspisivanju natječaja. Ugovorno razdoblje, ističe dr. Pezelj Duliba, produljeno je do 31. ožujka i do tada se očekuje dovršetak procesa ugovaranja.Na pitanje koje su usluge i koje točno ustanove uključene u spomenutih 500 milijuna kuna godišnje, u HZZO ističu da su u SKZ uključene i poliklinike koje provode liječenje hemodijalizom, te samo mali dio novca za Kliniku za kardiovaskularne bolesti Magdalena za koju je novac osiguran na drugoj stavci državnog proračuna odnosno na stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti budući da je ta bolnica, iako u privatnom vlasništvu, uključena u Mrežu javne zdravstvene službe. Novost je i duljina ugovora koju će HZZO nuditi privatnicima.

"S obzirom da je HZZO u državnom proračunu te da se u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. siječnja 2014. godine očekuje "izlazak" iz riznice, u datim financijskim okolnostima, također se i sklapanje ugovora očekuje na kraće vremensko razdoblje, barem dok se u potpunosti ne razjasne uloge svih dionika zdravstvenog sustava", kaže dr. Pezelj Duliba. Bit će zanimljivo vidjeti kako će stvari funkcionirati u praksi budući da je u ovogodišnjem proračunu za bolničku i izvanbolničku SKZ predviđeno 600 milijuna manje, a od bolnica će se očekivati veći angažman.Od 500 milijuna kuna koje je HZZO godišnje plaćao privatnicima najviše je odnosno 116,5 milijuna kuna bilo ugovoreno s poliklinikom Medikol. Najveća stavka odnosila se na pružanje PET/CT usluge (koja je danas standard u liječenju karcinoma), a upravo ti uređaji bili su razlog afere prije godinu i pol dana kada su pojedini državni radiolozi optužili Medikol da bespotrebno zrače pacijente. Iako je zdravstvena administracija učestalo spominjala da Medikol imao monopol zbog činjenice da niti u jednoj državnoj ustanovi pacijentima nije na raspolaganju bio PET/CT uređaj, HZZO im je u nekoliko navrata smanjio cijenu koja je danas, tvrdi vlasnik Medikola Ivan Rajković, najniža u Europi.

Medikol će preživjeti
"Kada smo počeli proizvoditi vlastite izotope sami smo smanjili cijenu za 15 posto. Nakon toga je HZZO jednostrano cijenu smanjio za još 20 posto i danas je ona 5300 kuna", kaže Rajković. Na pitanje kakav ugovor očekuje, Rajković kaže da je situacija vrlo neizvjesna te da će, ukoliko ugovori budu još smanjeni, razmisliti i o zatvaranju Medikolovih PET/CT centara. "Medikol će preživjeti, ali pitanje je što će biti s pacijentima i kvalitetom njihovog liječenja", kaže Rajković podsjećajući da se svake godine dijagnosticira 22 tisuće novooboljelih onkoloških pacijenata. U sustavu izvanbolničkog SKZ-a ispostavi se godišnje oko 3,3 milijuna računa (za preglede, dijagnostičke i terapijske postupke, hemodijalizu, fizikalnu terapiju u kući), od čega se oko 540.000 računa odnosno 16 posto odnosi na privatne poliklinike (ne računajući hemodijalizu). Značajan dio pacijenata, njih oko 500.000, obrađuje se u privatnim ordinacijama na sekundarnoj razini (ortodoncija, oralna kirurgija, interna medicina, oftalmologija).