Privatizacija bi državi u 2006. godini trebala donijeti više od pet milijardi kuna. Takvu procjenu Vlada je nedavno iznijela u Pretpristupnom ekonomskom programu, drugom koji Hrvatska izrađuje kao zemlja kandidat za Evropsku uniju. Gleda li se planove za daljnje godine, 2006. godina trebala bi biti rekordna po očekivanim privatizacijskim prihodima. U 2007. bi oni trebali biti manji od milijardu kuna, a u 2008. još upola manji, oko 455 milijuna kuna. Pitanje je naravno realizacije tog plana, koji je vidljiv i u procjenama financiranja deficita konsolidirane opće države. I za 2005. godinu optimistično se računalo na 4,5 milijarde kuna prihoda od prodaje državnih poduzeća, dok je realizacija, blago rečeno, podbacila. Najvećim dijelom privatizacijske će prihode u 2006. odrediti daljnja privatizacija velikih državnih poduzeća, Ine i HT-a, te najavljena prodaja udjela u Croatia osiguranju. Vlada i dalje ostaje pri nastojanju ubrzanja privatizacije, pa tako i u PEP-u navodi kao cilj čišćenje državnog portfelja do konca 2007. godine. Jedina iznimka pri tom bi trebala biti brodogradnja, za koju će se najprije izraditi program restrukturiranja i sanacije. Trenutno je samo jedno brodogradilište pripravno za privatizaciju, pulski Uljanik, koji je već i ponudio model privatizacije, a koji podrazumijeva nalaženje strateškog partnera, ESOP-program i ostanak države s kontrolnim dioničkim paketom. Država još posjeduje udjele u 1010 društava, od čega je za prodaju raspoloživo njih 734. Većinom je, međutim, riječ o tvrtkama u kojima država ima do 25 posto udjela, dok većinske udjele ima tek u 116 poduzeća, a od čega je za prodaju raspoloživo tek njih sedamdesetak. Njihovom prodajom država će, očekuje se, imati prihod između 750 milijuna i milijarde kuna.

Država još posjeduje udjele u 1010 društava, od čega je za prodaju raspoloživo njih 734. Većinom je, međutim, riječ o tvrtkama u kojima država ima do 25 posto udjela, dok većinske udjele ima tek u 116 poduzeća, a od čega je za prodaju raspoloživo tek njih sedamdesetak. Njihovom prodajom država će, očekuje se, imati prihod između 750 milijuna i milijarde kuna. Već početkom godine očekuje se okončanje prodaje većinskog paketa splitskog brodara Jadroplova zadarskoj Tankerskoj plovidbi, jedinom takmacu nakon dva kruga privatizacije te tvrtke. Početak godine trebale bi obilježiti prodaje uglavnom dalmatinskih poduzeća: već su donesene odluke za oglašavanje prodaje Adriachema iz Kaštel Sućurca, te dva proizvođača vina, Imote iz Imotskog i splitskog Dalmacijavina. U prvoj bi se polovini godine trebala okončati i privatizacija glavnih TLM-ovim proizvodnih jedinica, valjaonice i prešaonice. Osim industrijskih poduzeća, na prodaju čekaju i tvrtke iz takozvanog turističkog portfelja, kao i preostale agro-tvrtke Vupik iz Vukovara, Kaštelanski staklenici i KIM iz Karlovca. Kojom će se, pak, dinamikom privatizirati preostala poduzeća iz državnog portfelja, utvrdit će se novim Operativnim planom privatizacije, čije je skoro donošenje najavio potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Polančec. Važno za taj novi kalendar prodaje bit će i donošenje novog zakona o privatizaciji, na čijoj se izradi već duže vrijeme radi. Namjera je Vlade odgovoriti na iskazani interes za radničkim i menadžerskim dioničarstvom, te javno-privatnim partnerstvom u dosadašnjem tijeku privatizacije. Ti modeli nisu posebno regulirani postojećim zakonima, pa su radnici ili menadžeri dosad mogli uspjeti na natječaju u pravilu samo kada nisu imali protukandidate na javnim natječajima.
Dilema, zbog koje se i oduljila izrada novih privatizacijskih propisa, odnosi se na pitanje treba li spomenute modele vezati uz sam zakon o privatizaciji, ili ih treba urediti zasebnim propisima, obzirom da je riječ o modelima koji nisu vezani isključivo uz privatizaciju.
Dilema kad je posrijedi Hrvatski fond za privatizaciju, čini se, više nema oko njegovog najavljenog gašenja, odnosno njegovog utapanja u Državni ured za upravljenje državnom imovinom. Takvu sudbinu HFP je u posljednje dvije godine već dva puta izbjegao, međutim takav proces kojim bi vlast željela izbjeći negativne konotacije koje su vezane uz spomen HFP-a, bio bi isuviše zahtjevan i kompliciran, te bi samo dodatno usporio realizaciju zacrtanog ubrzanja privatizacije.