EN DE

Prisilnu nagodbu dužnika i vjerovnika potvrđivat će sud

Autor: Suzana Varošanec
31. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Najveća novost zakona je da će postupak prisilne nagodbe pokretati dužnik, a dogovor s vjerovnicima će verificirati Trgovački sud

Prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i prisilnoj nagodbi sa 112 članaka donosi velike novosti za čak četiri područja: financijsko poslovanje poduzetnika, rokove ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja, poslovanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti i postupak prisilne nagodbe nad dužnikom. Stupanje na snagu novog režima očekuje se u srpnju, kada će prestati vrijediti sadašnji Zakon o rokovima ispunjenja novčane obveze. Njegove odredbe moći će se primjenjivati i na insolventne dužnike koji su već u stečaju. Posrijedi je strahovito ambiciozan zakon, poglavito u dijelu sklapanja prisilne nagodbe nad nelikvidnim ili insolventnim dužnikom. Cilj je izlazak tvrtki iz krize i bolje namirenje vjerovnika nego u stečaju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uvažene kritike
Postići će se to prisilnom nagodbom dužnika i vjerovnika, ali u kombinaciji upravnoga i sudskog postupka. Prisilnu nagodbu pokretat će dužnik, no veliko finale bit će na Trgovačkom sudu, gdje će se sklapati prisilna sudska nagodba. Takvo rješenje najveće je iznenađenje zakonskog teksta, a nastalo je pod paljbom kritika, poput onih da vjerovnicima prijeti eksproprijacija u upravnom postupku MF-a i bez mogućnosti sudske kontrole. Novi postupak prisilne nagodbe vjerojatno je i najzanimljivi dio zakona zbog propisivanja obveze svim upravama i NO-ima danas blokiranih tvrtki da ga pokrenu. Započet će ga predajom prijedloga Fini koja je zadužena za provođenje, dok je Ministarstvo financija žalbeno tijelo, a završit će sudskom vefikacijom kojom prihvaćena prisilna nagodba dobiva karakter ovršne isprave, što znači da obvezuje dužnika i sve vjerovnike. Nova pravila o prisilnoj nagodbi čine prvi put važan cjelovit zakonski okvir na kojem perspektivni i uredni dužnici mogu temeljiti svoj izlazak iz blokada, naravno u dogovoru s vjerovnicima, uključujući i model pretvaranja potraživanja u udjele. Dosad je manjkao takav zakonski okvir i dužnici koji su upali u probleme nisu mogli urediti svoj odnos univezalno prema svim vjerovnicima, te ih je u tome mogao spriječiti svaki mali vjerovnik blokadom računa za naplatu svoje zaduženice manjeg iznosa. Nova rješenja dolaze kao beneficija za dužnike i vjerovnike da reguliraju svoje odnose programom restrukturiranja dugova i vlasništva, no pitanje je kakva će biti motivacija uprava i NO-a blokiranih tvrtki.

Prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i prisilnoj nagodbi sa 112 članaka donosi velike novosti za čak četiri područja: financijsko poslovanje poduzetnika, rokove ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja, poslovanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti i postupak prisilne nagodbe nad dužnikom. Stupanje na snagu novog režima očekuje se u srpnju, kada će prestati vrijediti sadašnji Zakon o rokovima ispunjenja novčane obveze. Njegove odredbe moći će se primjenjivati i na insolventne dužnike koji su već u stečaju. Posrijedi je strahovito ambiciozan zakon, poglavito u dijelu sklapanja prisilne nagodbe nad nelikvidnim ili insolventnim dužnikom. Cilj je izlazak tvrtki iz krize i bolje namirenje vjerovnika nego u stečaju.

Uvažene kritike
Postići će se to prisilnom nagodbom dužnika i vjerovnika, ali u kombinaciji upravnoga i sudskog postupka. Prisilnu nagodbu pokretat će dužnik, no veliko finale bit će na Trgovačkom sudu, gdje će se sklapati prisilna sudska nagodba. Takvo rješenje najveće je iznenađenje zakonskog teksta, a nastalo je pod paljbom kritika, poput onih da vjerovnicima prijeti eksproprijacija u upravnom postupku MF-a i bez mogućnosti sudske kontrole. Novi postupak prisilne nagodbe vjerojatno je i najzanimljivi dio zakona zbog propisivanja obveze svim upravama i NO-ima danas blokiranih tvrtki da ga pokrenu. Započet će ga predajom prijedloga Fini koja je zadužena za provođenje, dok je Ministarstvo financija žalbeno tijelo, a završit će sudskom vefikacijom kojom prihvaćena prisilna nagodba dobiva karakter ovršne isprave, što znači da obvezuje dužnika i sve vjerovnike. Nova pravila o prisilnoj nagodbi čine prvi put važan cjelovit zakonski okvir na kojem perspektivni i uredni dužnici mogu temeljiti svoj izlazak iz blokada, naravno u dogovoru s vjerovnicima, uključujući i model pretvaranja potraživanja u udjele. Dosad je manjkao takav zakonski okvir i dužnici koji su upali u probleme nisu mogli urediti svoj odnos univezalno prema svim vjerovnicima, te ih je u tome mogao spriječiti svaki mali vjerovnik blokadom računa za naplatu svoje zaduženice manjeg iznosa. Nova rješenja dolaze kao beneficija za dužnike i vjerovnike da reguliraju svoje odnose programom restrukturiranja dugova i vlasništva, no pitanje je kakva će biti motivacija uprava i NO-a blokiranih tvrtki.

Upitna motivacija
Hoće li zasukati rukave i pokušati tvrtku izvući iz krize, ili će prevladati panika od velike odgovornosti koju zakon predviđa za njih osobno te će masovno davati ostavke? Upravama i nadzornicima blokiranih nameće se niz obveza u sređivanju financijskog stanja tvrtke, počevši s izradom financijskog plana restrukturinja izvan postupka prisilne nagodbe. Rokovi su kratki, i ako u tome ne uspiju, direktori će biti dužni pokrenuti postupak prisilne nagodbe. Neće biti dobro ako tu obvezu krenu izvršavati samo iz straha od odgovornosti, a bez motivacije da se tvrtka održi. Za propuste tih obveza, kao i za makinacije s imovinom pošto je tvrtka postala nelikvidna, uprave će biti dužne nadoknaditi štetu vjerovnicima. Riječ je o razlici između ukupna iznosa utvrđenih tražbina i namirenih iznosa vjerovnika u stečaju. Po uzoru na Sloveniju, ograničava se građanskopravna odgovornost članova uprava na dvostruki iznos godišnje plaće, ali ne ispod milijun kuna kod velikih poduzetnika, pola milijuna kod srednjih i sto tisuća kod malih.

Rokovi novčanih obveza

Ugovaranje rokova
Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana, a i dulje, ali ne preko 120 dana. Kod ugovora o komercijalnom kreditu kada je izdana mjenica sredstvo osiguranja može se ugovoriti dulji rok, najviše do 360 dana. No, kada su dužnici državne tvrtke i osobe javnoga prava, može se ugovoriti rok do 30 dana, iznimno do 60. U skladu s time uređuje se i ništetnost pojedinih odredaba ugovora.

Posljedice zakašnjenja
Uz standardne ugovorne i zakonske kamate za zakasnjelo plaćanje vjerovnik ima pravo, bez prethodne obavijesti, na naknadu troškova naplate od najmanje 300 kn.

Multilateralni prijeboj
Novčane obveze za čije su ispunjenje protekli rokovi poduzetnik je dužan u 15 dana od zakašnjenja prijaviti Fini radi uvrštavanja u sustav multilateralnoga prijeboja, koja će ga provoditi jednom mjesečno. Prijeboj je način prestanka novčanih obveza, no neće se moći prijaviti obveze čije je plaćanje osigurano, primjerice, hipotekom i ako je pokrenuta parnica i ovrha.

Kada je tvrtka nelikvidna?

Nastanak nelikvidnosti
Poduzetnik je nelikvidan ako ne može u rokovima iz zakona ispuniti dospjele novčane obveze, a čija visina u ukupnom iznosu čini više od 20 posto od iznosa zaduženja objavljenih u financijskom izvješću za zadnju financijsku godinu, te ako više od 30 dana kasni s isplatom plaća za radnike do visine minimalca i doprinosa.

Postupanje u uvjetima nekvidnosti
Nelikvidna tvrtka ne smije obavljati plaćanja osim nužnih za redovno poslovanje, kao što je plaćanje režija i nabava robe i usluga za redovno poslovanje. U protivnome uprava odgovora vjerovnicima za štetu. Zabranjena je i isplata akontacije dobiti i dividende, kao i davanje pozajmica, te preusmjeravanje sredstava na druge osobe.

Financijski plan restrukturiranja
Uprava mora izraditi financisjki plan restrukturiranja u roku sedam dana od nastanka razloga nelikidnosti i dostaviti ga NO-u. U roku pet dana NO mora dati mišljenje. Ako je negativno, Uprava mora u roku osam dana predložiti novi plan. Postupak financijskog restrukturanja ne smije trajati dulje od 60 dana od nastanka nelikvidnosti.

Prisilna sudska nagodba

Fina provodi postupak prisilne nagodbe
Postupak prisilne nagodbe između dužnika i vjerovnika, na prijedlog dužnika, provodi Fina. On se mora dovršiti u roku 90 dana od otvaranja. Provodi ga tročlano Nagodbeno vijeće. Kada utvrdi da je udovoljeno uvjetima za otvaranje postupka, imenuje upravitelja i Odbor vjerovnika. Članove Nagodbenog vijeća imenuje ministar financija, a jedan je član iz Fine.

Stečajni upravitelj ili odvjetnik
Upravitelj prisilne nagodbe može biti stečajni upravitelj ili odvjetnik. Njegov rad nadzire Nagodbeno vijeće. U Odboru vjerovnika je prvih sedam vjerovnika s najvišim iznosima tražbina koji imaju pravo glasa, te vjerovnici s malim tražbinama i radnički predstavnik. Svaki vjerovnik koji smatra da su mu uskraćena prava može podnijeti prigovor.

Sudska nagodba
Prisilna nagodba je prihvaćena ako za nju glasaju vjerovnici čija potraživanja iznose dvije trećine potraživanja vjerovnika s pravom glasa, i ima učinak prema svim vjerovnicima. Konačni plan prisilne nagodbe objavljuje se na webu Fine, te dostavlja dužniku i nadležnom trgovačkom sudu. Sudionici imaju rok od 15 dana za sklapanje prisilne sudske nagobe. Alternativa je stečaj.

Autor: Suzana Varošanec
31. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Poduzetnici nisu mazohisti ali bogami niti sadisti. Te etikete mogu se vezati isključivo za pseudopoduzetnike i/ili njihove menagere. Tako da je najavljeni Zakon o financijskom poslovanju…i najavljeni sadržaj tog zakona, po meni neka najava konačnog prijeloma sa tranzicijom i napuštanja tranzicijskog gliba.
A što se tiče dileme o motivima i dileme o ponašanju uprava i nadzornih odbora, sada će se tek iskristalizirati razlike između poduzetničkog i nepoduzetničkog ponašanja, tek će se sada vidjeti tko je poduzetnik, a tko pseudopoduzetnik, kao što će se konačno vidjeti i razlika između poduzetnika i menagera.
Bogu za plakati je bilo dosadašnje ekzegucijsko ponašanje pseudopoduzetnika i menangera u odnosima prema poduzetnicima koji su bili dužnici. Kako li su samo olako izguravali i uništavali poduzetnike na tržištu te ih sa tržišta nemilosrdno raskomadavali i eliminirali. Kao u nekom hororu. Mnogi su poduzetnici pod pritiskom monoplistićko-oligarhijskih pseudopoduzetnika i /ili njihovih menagera napravili suicid.
Usudio bih se reći, da je najavljeni Zakon o financijskom poslovanju… sa najavljenim sadržajem, unatoč velikom kompromisu, sa mračnim silama tranzicije, važniji i značajniji, od svih programa potpore i financijsko investicijskih stimulansa.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close