Udruga Pomak, u suradnji s partnerskom udrugom PIC iz Slovenije, objavila je prvi digitalni priručnik za povjerljive osobe koje zaprimaju prijave od prijavitelja nepravilnosti u jedinicama lokalne samouprave.

Priručnik “Unutarnji kanali prijavljivanja – konkretno i dostupno”, zapravo će biti koristan svima, i onima koji prijavljuju nepravilnosti i onima koji ih primaju, kaže Adrijana Cvrtila, predsjednica Udruge Pomak te zviždačica koja je prijavila nepravilnosti u komunalnom poduzeću Eko Moslavina iz Kutine, čija je bila direktorica.

Izvješće pravobraniteljice

U konačnici e-Priručnik, koji donosi detaljne proceduralne upute i smjernice za zaprimanje i obradu prijava prijavitelja nepravilnosti, trebao bi osnažiti povjerljive osobe za pravilno postupanje te tako pridonijeti jačanju transparentnosti i institucionalne odgovornosti. Cvrtila ističe da iskustvo iz Udruge za promicanje dobrog upravlja i rada “Pomak” pokazuje da oni koji žele prijaviti nepravilnosti često ne znaju kome se trebaju obratiti, dok povjerljive osobe često ne znaju što trebaju raditi niti imaju nekog tko bi ih mogao uputiti u proceduru postupanja.

“Tome svjedoči i nedavni primjer iz jedne ustanove u kojoj osoba koja nam se obratila nije znala tko je imenovan povjerljivom osobom, što nije znala ni odgovorna osoba iste ustanove. To je strašno”, upozorava Cvrtila. Kao dodatan problem navodi i činjenicu da jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi, najčešće ne objavljuju javno, na transparentan način, imena povjerljivih osoba, iako ih na to obvezuje zakon. “Od sto pregleda mrežnih stranica gradova i općina tek ih je 30 imalo jasno istaknute povjerljive osobe”, navodi.

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN), jedan od ključnih zakona u borbi protiv korupcije, takozvanim zviždačima na raspolaganje stavlja dva kanala prijavljivanja nepravilnosti: unutarnji (što su povjerljive osobe koje moraju imenovati sva državna i javna tijela te kompanije s više od 50 zaposlenih) te vanjski, što je pučka pravobraniteljica, a uskoro bi trebali biti i državno odvjetništvo te policija. Da povjerljive osobe imaju poteškoća u radu svjedoči i posljednje Izvješće pučke pravobraniteljice.

“I dalje se pri primjeni ZZPN-a ne razumiju pojedine odredbe, kako kod prijavitelja, tako i povjerljivih osoba koje nam se, iako rjeđe, obraćaju s upitima kako postupiti u određenoj situaciji”, piše u izvješću u kojem se navodi da je u 2024. zaprimljeno 50 prijava nepravilnosti unutarnjim kanalima, odnosno putem povjerljivih osoba, te 46 vanjskim kanalom. Pritom je većina prijava podnesenih unutarnjim kanalima ocijenjena neosnovanim jer se odnose na nepravilnosti koje ne ugrožavaju javni interes već individualna prava, što ne spada pod domenu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, upozorava se u Izvješću.

Upravo iz tog razloga, ali i drugih, važno je da “zviždači”, ali i povjerljive osobe, imaju dokument kao što je e-Priručnik Udruge Pomak, koji im daje jasne informacije i alate kako postupati u određenoj situaciji i po određenoj prijavi. Cvrtila pritom naglašava da e-Priručnik nije namijenjen samo jedinicama lokalne samouprave već i tvrtkama.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

“Zakon propisuje da obveznici zakona moraju donijeti opći akt kojim uređuju postupak unutarnjeg prijavljivanja, a on je često prepisan iz zakona. Tu dolazimo do problema jer ne postoje jasne smjernice za povjerljive osobe”, ističe predsjednica Udruge Pomak čiji priručnik pomaže u rješavanju svih dilema i nedoumica vezanih uz unutarnje prijavljivanje.

“Razradili smo određene situacije, izradili smo obrasce koji se mogu koristiti, dali smjernice kako postupati kada se zaprimi prijava, u kojem se roku mora odgovoriti, koje su sve odgovornosti povjerljive osobe, što se smije i što se ne smije…”, navodi Cvrtila ističući da su pri izradi priručnika, koji je financiran novcima EU-a i Ureda za udruge Vlade RH, surađivali s pučkom pravobraniteljicom. Upozorava pritom da nedostaje edukacija vezanih uz obavljanje ovog složenog i često nezahvalnog posla.

Procedura i zaštita

Koliko je nezahvalan, govore i primjeri iz Izvješća pučke pravobraniteljice prema kojem su u 2024. pokrenuta dva ispitna postupka radi moguće osvete prema povjerljivoj osobi. U jednom slučaju je poslodavac, čiji je osnivač država, povjerljivu osobu upozorio na obveze iz radnog odnosa nakon što ga je, zbog utvrđenih nepravilnosti, prijavila nadležnom tijelu.

U drugom slučaju povjerljiva je osoba dobila otkaz nakon postupanja po prijavljenim nepravilnostima. Prijava nepravilnosti prvi je korak u borbi protiv korupcije. No, iza njega mora postojati jasna procedura i zaštita, što u Hrvatskoj još uvijek nije slučaj.