Po udjelu gospodarskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u Hrvatska je prva u Europi. Istodobno posljednji smo o osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima.

Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.-2015. u Hrvatskoj iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka. No, o tome se u hrvatskoj javnosti malo zna, a još manje ima cjelovitih tumačenja šteta čiji iznos, primjerice, u dvije zadnje godine dvostruko nadmašuje cjelogodišnja izdvajanja za kulturu. 

Po podacima Ministarstva financija broj prijavljenih šteta i njihov udio u BDP-u iznosi između 0,1% u 2013. do  1,4% BDP-a u 2014. Godine 2015. štete su iznosile 0,6%, a 2016. godine 0,44% hrvatskog BDP-a. U zemljama članicama EEA  od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka. Za to vrijeme gospodarski gubici od svih prirodnih katastrofa u zemljama članicama EEA iznosili su 520 milijardi eura, a osigurani gubici oko 154 milijarde eura.

Evidentirano je 89.000 smrtnih slučajeva, kojih je većina uzrokovana toplinskim valovima, a najviše pod utjecajem toplinskog vala iz 2003., kada je prijavljeno oko 70.000 smrtnih slučajeva iznad prosjeka smrtnosti, kaže se. Oko tri posto katastrofa, od kojih su neke istodobno utjecale na više zemalja, uzrokovalo je oko 70% ukupnih gubitka, dok je oko tri četvrtine registriranih nepogoda uzrokovalo samo 0,5% ukupnih gubitaka.