Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o biljnoj proizvodnji pokazuju da je proizvodnja uljane repice lani porasla gotovo 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, pa je zabilježila rekordne razine u zadnjih 28 godina.

Uljane repice je lani proizvedeno 155.842 tona, što je 14,8 posto više nego u 2017. i  to je ujedno i najveći prirod od 1990., napominju statističari.

Uljane repice je posijano na 55.032 hektara, 13,2% više, a urod po hektaru iznosio je 2,8 tona, koliko je bio i u 2017. Povećanu proizvodnju od 37,7 posto ostvario je kukuruz za zrno kojeg je lani proizvedeno 2,14 milijuna tona.

Ostvario je i najveći porast priroda po hektaru, sa 6,3 tone u 2017. na 9,1 tonu lani. To je, kažu statističari, najveći prirod po hektaru od 1961. Površine pod kukuruzom su lani smanjene za 4,8 posto, na 235.352 ha.

Pšenice je lani proizvedeno 738.363 tone, ili 8,2% više, a proizvodnja iznosila 5,4 t/ha. Pšenice je lani zasijano na 135.708 ha ili 16,8% više. Povećana je i proizvodnja raži, za 59,8, graha za 29,6, soje za 18, krumpira za 16,8%.

Kod voća je rast ostvaren kod mandarina, za 150,8%, jabuka za 65,2, krušaka za 31,3, šljiva za 76,5%. Istodobno je proizvodnja višanja i trešanja pala 5,3, breskvi i nektarina za 52%, jagoda za 16,7, maslina za 1,8%.

Među povrćem rast proizvodnje je zabilježen kod luka i češnjaka za 30,5, kupusa za 12, salate za 16,8, kukuruza šećerca za 40,9%. Proizvodnja rajčica smanjena je za 24,9, paprike za 6,2, mrkve za 15,2%. Proizvodnja grožđa je lani iznosila 146.242 t, ili 25,7% više nego u 2017. godini.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost