Godinama već slušamo o depopulaciji Hrvatske, nepovoljnim demografskim trendovima, iseljavanju sve većeg broja mladih na zapad Europe. I doista, nitko ne može demantirati statistiku. Gledamo li dugoročne trendove, na razini cijele Republike Hrvatske govorimo o sve ozbiljnijem odljevu stanovništva. S druge strane, usporedimo li neke aktualne brojke s tržišta nekretnina s onima koji se odnose na broj stalnih stanovnika u pojedinim dijelovima Hrvatske, dobit ćemo nešto drukčiju sliku.
Krk vrlo živahan
Podaci Porezne uprave za 2024. godinu pokazuju blagi pad broja kupoprodaja nekretnina, uz neke zanimljive trendove. Prema nedavno objavljenim podacima – lani ukupni pad kupoprodaja u odnosu na 2023. iznosi svega 1,9 posto. Naime, prethodno dostupni podaci upućivali su na smanjenje od 2,9 posto. Porezna uprava je u 2024. godini zabilježila ukupno 134.841 transakciju, dok je u 2023. taj broj iznosio 137.448. U Zagrebu je godišnji pad broja kupoprodaja, prema posljednjim podacima, iznosio svega 0,15 posto. To znači da je prodano tek 28 nekretnina manje nego godinu prije. Istovremeno, Zagrebačka županija zabilježila je rast od 12,82 posto, odnosno prodano je 1117 nekretnina više u odnosu na 2023.
Najveći rast imale su Primorsko-goranska (23,8%) i Požeško-slavonska županija (21,5%). Solidne rezultate zabilježila je i Varaždinska županija, s porastom broja kupoprodaja od 15,5 posto. Posebno se izdvaja otok Krk gdje je prošle godine prodano ukupno 237 stanova, odnosno, gotovo svaki četvrti stan u Primorsko-goranskoj županiji (ukupno 1076 stanova prodanih u županiji u 2024.), pokazuju podaci DZS-a koje je nedavno sumarno objavila Primorsko-goranska županija. Posebno se izdvaja općina Malinska-Dubašnica gdje su prodana 123 stana ukupne vrijednosti 25,9 milijuna eura. Cijena prosječnog četvornog metra iznosila je iznadprosječnih 3423,57 eura. Više je stanova u toj županiji prodano samo u općini Viškovo, i to 128, ali daleko manje ukupne vrijednosti – 15,8 milijuna eura ili jedva više od 2000 eura prosječno po četvornome metru.
Najskuplja prosječna cijena kvadrata je u Opatiji, što ne iznenađuje, i to 3768,01 euro, dok su na drugomu i trećemu mjestu ponovno općine s otoka Krka. Kvadrati u Omišlju prosječno vrijede 3458,88 eura, a u Puntu 3438,76 eura.
Stranci i dalje aktivni
Što to znači u životnom smislu? Mnogi novi stanovnici, posebno na otocima, doista tamo i provode veći dio godine. Zbog njihova boravka “procvjetali” su i mnogi biznisi, a oni postojeći ustabilili su se. Jer, svatko od njih treba trgovinu, restoran, frizera, čišćenje stanova itd. Drugim riječima, život je u tim sredinama doista intenzivniji. Nikad kao proteklih godina nije tako živahno i potkraj listopada, ni u vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana, a ni za Uskrs. Ako već ne možemo govoriti o punom, 12-mjesečnom boravku, možemo govoriti o živahnijim vremenima na sjevernom Jadranu i u Istri barem devet, deset mjeseci godišnje. Vjerojatno će se taj trend i nastaviti jer brojni su građevinski projekti u tijeku pa bismo u idućih nekoliko godina mogli imati još ljepšu statistiku glede povećanja stalnog broja stanovnika na Jadranu.
Općenito kada ocjenjuju kvalitetu života, primorsko-goranski žitelji smatraju se zadovoljnijima čak i od Nijemaca jer istraživanje je pokazalo da kvalitetu života na ljestvici od jedan do deset ocjenjuju sa 7,2, dok je na razini Hrvatske ta ocjena 6,8. Nijemci svoju kvalitetu života ocjenjuju sa 6,5. Najzadovoljniji kvalitetom života su učenici i studenti te poduzetnici, pokazali su rezultati istraživanja o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji koje je provela Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije Prigoda. Ono što zabrinjava je odnos među mikro regijama s obzirom na to da se na otocima i u Primorju živi nešto bolje nego u Gorskom kotaru – koji doživljava demografski propast i koji nam jasno kaže da je teško doći do kvalitetnog posla i da je teško zadržati mlade ljude. To je područje kojim se javne politike moraju ozbiljno početi baviti.
Vratimo se ipak na aktualne trendove na tržištu nekretnina koji su i dalje vrlo stabilni. Kada gledamo nekretninske transakcije samo prema stranim stjecateljima, novi podaci za 2024. pokazuju da je takvih nekretnina prodano ukupno 11.616. U odnosu na 2023. godinu, kada ih je prodano 12.277, to je pad od 5,4 posto, odnosno 661 nekretnina manje. U ukupnom broju transakcija one prema stranim stjecateljima iznose 8,6 posto, dok su u 2023. iznosile 8,9 posto. Naravno, udio takvih transakcija u županijama na moru znatno je veći, a prema nekim procjenama, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji njihov udio dostiže i 50 posto ukupnih kupoprodaja nekretnina. I dalje najčešći kupci dolaze iz Slovenije (3529), Njemačke (2662) i Austrije (1183). Pritom građani Slovenije u 2024. bilježe rast od 3,6 posto, dok građani Njemačke i Austrije bilježe pad od oko 12 posto. Najveći pad transakcija među prvih deset bilježi Slovačka s 19,7 posto. Među prvih deset, rast su ostvarili još Mađari, i to 20 posto (450), građani Poljske 9,5 posto (414) i Nizozemske 5,8 posto (218).
Više stanovnika u priobalju
Ponešto nam o živosti na tržištu nekretnina, a i kvaliteti života u tim dijelovima Hrvatske, mogu reći i podaci o kretanju broja stanovnika u Hrvatskoj. Nedavno objavljeni podaci DZS-a pokazuju da je više od polovice hrvatskih gradova, 67, godine 2023. imalo više stanovnika nego u 2022. Grad Nin imao je u 2023. u odnosu na 2022. godinu najveći postotni porast stanovnika, kako procjena Zavoda pokazuje, za +8,58 posto (+240 osoba), a slijedili su Novalja (+5,94 posto), Vodice (+4,50 posto), Poreč (+3,73 posto), Biograd na Moru (+3,49 posto), Rovinj (+3,32 posto), Makarska(+2,99 posto), Novigrad (+2,88 posto), Stari Grad (+2,77 posto) i Vis (+2,76 posto povećanja). U top 10 smjestilo se deset priobalnih gradova (čak tri otočna).
Gledamo li dulji vremenski slijed, dobit ćemo još zanimljivije podatke. U odnosu na 2011. godinu najveći je postotni porast stanovnika, pokazuju procjene, kao i lani, imao grad Krk, za čak 12,77 posto, a slijede Nin (+10,71 posto), Novalja (+10,59 posto), Supetar (+10,14 posto), Sveta Nedelja (+6,97 posto), Solin (+6,95 posto), Dugo Selo (+6,65 posto), Biograd na Moru (+5,96 posto), Vis (+5,79 posto) i Stari Grad (+5,43 posto povećanja).
