Rasterećenje plaća, ako se govori o porezu na dohodak, u ovom trenutku nije opcija, a dodatni porez na dobit trebao bi biti donesen do kraja godine, poručio je u ponedjeljak ministar financija Marko Primorac.

Odgovarajući na pitanje voditelja u dnevniku RTL-a zašto se ne ide dalje u rasterećenje plaća, Primorac je rekao da za to ima više razloga, a jedan je i to što se porezom na dohodak financiraju jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Isplativo ulaganje

Rendžer od 1000 volti investiciju navodnjavanja smanjuje za 50 posto

Kada se govori o rasterećenju plaća, odnosno o povećanju osnovnog osobnog odbitka, naveo je Primorac, dosegnuta je prihvatljiva razina nakon koje “nije moguće daljnje povećavati tu razinu” bez značajnije reforme poreznog sustava, koja bi uključivala i eventualno uvođenje nekih novih poreza iz kojih bi se onda generirali prihodi lokalnih jedinica.

Nadalje, kada je riječ o samim dohocima, oni su prilično nejednako distribuirani po teritoriju RH, pa bi daljnjim povećanjem osnovnog osobnog odbitka postojale one jedinice koje bi ostale bez financiranja, dodao je Primorac.

Ocijenio je da je njegov prethodnik Zdravko Marić radio dobar posao, pa tako i u pogledu poreznog rasterećenja. Za Marićevog su mandata između ostalog snižavane i stope PDV-a na cijeli niz proizvoda, a to je nešto što Primorcu osobno “nije najdraže”, pogotovo jer ta rasterećenja nisu rezultirala smanjenjem cijena.

Primorac je skloniji tome da se prema građanima s nižim primanjima kojima je pomoć potrebna usmjeravaju direktne dohodovne subvencije.

Vidjet će se što dalje sa “zamrzavanjem” cijena za devet artikala

Još oko mjesec dana traje razdoblje “zamrznutih” cijena devet artikala, a Primorac je rekao “da nije siguran” hoće li se to nastaviti, dodajući i da je to mjera iz resora ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, koji prati stanje i izradit će određene analize.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Na temelju tih analiza ćemo odlučiti što i kako dalje”, izjavio je Primorac, napomenvuši i da se cijene nekih od tih artikala trenutno i utvrđuju niže od najviših fiksiranih vrijednosti.

Primorac je danas na sjednici Vlade predstavio prijedlog državnog proračuna za iduću te projekcije za 2024. i 2025. godinu. Pritom, nakon procjene rasta gospodarstva od 5,7 posto u 2022., Vlada u idućoj godini prognozira njegovo značajno usporavanje, na 0,7 posto.

Primorac je u RTL-ovom dnevniku poručio da će Vlada učiniti sve da očuva potencijal gospodarskog rasta, odnosno da kroz danas predstavljeni proračun održi razinu “koja nije prevelika, ali je ipak pozitivna”.

Dodatni porez na dobit do kraja godine

U projekcije proračuna su uvrštavani samo elementi za koje se znaju točne procjene fiskalnih učinaka, pa stoga nema projekcije prihoda od dodatnog poreza na dobit, za kojeg je Primorac rekao da bi trebao biti donesen do kraja ove godine.

Odnosit će se na dobit kompanija ostvarenu u 2022. godini, dodao je Primorac, koji u ovom trenutku nije želio reći više o samom modelu zakona koji će u jednom trenutku biti upućen u javno savjetovanje.

S obzirom da se neki, poput Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) bune protiv tog zakona voditelj je upitao Primorca je li ipak moguće da se od poreza odustane. “Sumnjam da je tako nešto moguće”, odgovor je ministra.

Na pitanje novinara koje bi pak sve grane gospodarstva porez zahvatio, samo energetski sektor ili šire, Primorac je rekao da je ideja bila da prije svega bude usmjeren na poduzeća u energetskom sektoru, odnosno ona koja više od 75 posto prihoda ostvaruju od određenih djelatnosti. “Prema mojim saznanjima, ako bi se orijentirali isključivo na odredbe te uredbe, u Hrvatskoj nitko ne bi bio zahvaćen takvim solidarnim doprinosom”, izjavio je Primorac.