Poduzetnici Bjelovarsko-bilogorske županije, u 2012. su godini ostvarili 7,44 milijarde kuna prihoda, više od trećine manje nego pretkrizne 2008.

Petogodišnja kriza u ovoj je županiji imala izuzetno negativan utjecaj što ju je dovelo do pozicije pet najnerazvijenijih županija u zemlji (16. mjesto). Veliki broj kompanija našao se u stečaju, a izgubljeno je preko tri tisuće radnih mjesta. Na tako negativnu brojku najviše je utjecao krah Peveca. Od 2300 zaposlenih koje je Pevec imao 2008. u dva povezana poduzeća, krajem 2012. ih je ostalo nešto više od 830. Ipak, uspješan preustroj tvrtke doveo je do toga da poststečajni Pevec u 2012. ima najveću dodanu vrijednost u županiji sa 69,7 milijuna kuna. Prema analizi koju je napravila tvrtka Bisnode, broj srednjih poduzeća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od 2008. do 2012. nije se mijenjao, a broj malih narastao je za 26,4 posto na 1569. Istovremeno se smanjivao broj zaposlenih u njima. Broj zaposlenih smanjen je i kod srednje velikih, kao i njihov ukupni prihod koji najviše doprinosi neto gubitku županije od 147 milijuna kuna.

No među srednjim se tvrtkama našla i nekolicina onih koje su uspješne i posluju uz rast.  "Pozitivan primjer u ovoj županiji je proizvođač namještaja Prima Commerce, iz kategorije srednjih poduzeća, koji je zadržao jednaku zaposlenost kroz promatrano petogodišnje razdoblje", kaže nam Branimir Kovačić, stručni suradnik u analitici Bisnodea, dodajući kako je jedan od uzdanica u kategoriji srednjih i proizvođač poljoprivrednih strojeva Hittner.  "U posljednje tri godine uspješnost poslovanja tog poslovnog subjekta ocijenjeno je najboljom bonitetnom ocjenom A, uz visoke vrijednosti koeficijenata likvidnosti. Također, Hittner je poslovao uz vrlo nisku razinu zaduženosti iz tuđih izvora, a potraživanja od kupaca naplaćivao je u relativno kratkom razdoblju", ističe Kovačić dodajući kako su tvrtke u stranom vlasništvu poput Metalida i Kronospan CRO-a svijetli primjeri ove županije. Kronospan CRO, primjerice, 116 milijuna kuna prihoda ostvaruje izvozom što čini preko 60 posto njihovih prihoda. Sličan postotak je i kod tvrtke Ljevaonica produkt iz Malih Zdenaca kod Grubišnog polja.

Najviše malih poduzetnika bavi se pak trgovinom na veliko i malo te biljnom i stočnom proizvodnjom. U trgovini na malo je i najviše zaposlenih, kao i u prehrambenoj industriji i kopnenom prijevozu. Analiza Bisnodea pokazuje da su najviše prihoda među malima ostvarile trgovine te subjekti iz prehrambenog sektora. Neto dobit je nakon trgovine na veliko najveća u sektoru proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, a vrlo visoko je rangiran i sektor niskogradnje. Za ovu je županiju zapravo specifično to što je, za razliku od drugih, djelatnost niskogradnje za 2012. bilježila pozitivan neto rezultat. "Neto dobit iznosi preko šest milijuna kuna. Najvećim dijelom za to je zaslužna srednje velika tvrtka Ceste koja je u 2012. imala 5,3 milijuna kuna neto dobiti", kaže Kovačić. Među srednjima je još uspješnih koji mogu biti svijetli primjer ostalima. U županiji u kojoj postoji tradicija stočarstva, kao primjer uspjeha u toj djelatnosti u Bisnodeu ističu Stočarstvo Raič koje unatoč krizi u okruženju, ostvaruje gotovo dva milijuna kuna neto dobiti te 4,3 milijuna kuna operativne dobiti.

Osim srednjih, ne treba otpisati ni male među kojima je "zvijezda" županije proizvođač alata SAB koji već tri godine ima bonitetnu ocjenu A što znači da se radi o poduzeću koje posluje natprosječno te postoji manja vjerojatnost da će iduće godine zabilježiti blokadu transakcijskog računa."Poduzeće je ostvarilo neto dobit od 2,35 milijuna kuna, a ostvarena je uz 72 posto prihoda od izvoza. Koeficijenti likvidnosti su odlični, zaduženost im je 'pod kontrolom', dok je prosječna plaća za 39 zaposlenika od preko pet tisuća kuna znatno veća od prosjeka djelatnosti", kaže Kovačić ističući i tvrtku Strek Metali kao pozitivan primjer malog subjekta sa 19 zaposlenika i bonitetnom ocjenom A te ostvarenom neto dobiti od 581 tisuće kuna. Ipak, najveću prosječnu plaću, kažu u Bisnodeu, imaju zaposlenici srednje velike tvrtke Baumit Croatia koja iznosi 9961 kuna.