Početna Vladina ideja o prebacivanju problema stečajnog dužnika na vjerovnike po sustavu "evo vam ga, i to između sebe rješavajte, moramo brzo zaključiti stečaj" nije pobijedila. Prijedlog promjena Stečajnog zakona ipak ne brani nastavak poslovanja dužnika u stečaju, i to kroz stečajni plan i prodaju imovine kao cjeline. Rijetke su tvrtke poput Peveca preustrojem spašene, a da takva mogućnost nije ukinuta, potvrdio je profesor Mihajlo Dika, član radne skupine koja je izradila nova pravila Stečajnog zakona, čiji prijedlog Vlada uskoro šalje u hitnu saborsku proceduru.

Dika je poznat i po dramatično argumentiranom osporavanju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi "zbog eksproprijacije vjerovnika". Potvrdio je i da slijedi ustavna tužba protiv toga zakona. Vlada će, već se može čuti, morati mijenjati taj zakon, za stanje vezano uza nj Dika navodi da je izraz političke arogancije prema sudbenoj vlasti i pravnoj državi. Prema njegovu mišljenju, aktualnom intervencijom u Stečajni zakon s namjerom da se stečajevi ubrzaju i skrate te poboljša položaj vjerovnika nije provedena osnovna ideja Ministarstva financija da se u stečaju zabrani nastavak poslovanja dužnika jer je to spriječilo Ministarstvo pravosuđa. Ne samo da će u stečaju ipak biti moguće provesti stečajni plan nego se za investitore otvara atraktivna mogućnost preuzimanja imovine dužnika kao cjeline u stečaju. Takvo rješenje postojalo je prije intervencije u Stečajni zakon 2006. godine, a ono će, smatra Dika, privući investitore da preuzmu u stečaju propalu tvrtku jer je oslobođena i obveza i radnika. "Ponovno se omogućuje prodaja aktive tvrtke koja je završila u stečaju, dok se u tom slučaju tražbine vjerovnika prema dužniku namiruju iz kupnje. Novi će vlasnik moći oslobođen 'kostura iz ormara' nastaviti poslovati", kaže Dika aludirajući na probleme brojnih investitora u preuzimanju državnih tvrtki izvan stečaja kad zbog zaštite od rizika i naknadno otkrivenih dugova traže jamstva. Koliko je to važno pokazuje i podatak da u 2013. godini, tvrdi Dika, stečaj zapravo čeka sedamdesetak tisuća gospodarskih subjekata. U predstojećoj stečajnoj lavini uglavnom će posrijedi biti mali stečajevi. Prema pravilima sumarnoga eliminacijskog postupka brzo će se i jednostavno s tržišta izbacivati propale tvrtke.

Traženje kupca svijećom
No kako će silom zakona u stečaju završiti svi dužnici koji ne uspiju s vjerovnicima dogovoriti predstečajnu nagodbu, Dika smatra da će takvih biti daleko najviše. "Država će ciljano sanirati dio dužnika za koje je kao vlasnik politički zainteresirana. Ostale čeka stečaj. Postupak predstečajne nagodbe čista je magla i kupuje se predah od nekoliko mjeseci", tvrdi Dika. Vladin pak zahvat u Stečajni zakon donosi velike promjene pa je ono što slijedi zapravo traženje svijećom kupaca za imovinu propalih tvrtki. Koliko će uspješno prema novim pravilima "voziti" novi stečajevi, ali i dobar dio starih, za koje konkretne aktivnosti sudovi nisu poduzeli, trenutačno, čini se, nitko ne zna pa ni gdje će se to pronaći tako velik broj kupaca. Milanovićeva vlada kani omogućiti brzo namirenje vjerovnika iz utrška prodane imovine bankrotiranih tvrtki pa će se stečaj postati mehanizam za masovnu prodaju, ali ne i rasprodaju. Budu li vjerovnici neaktivni, stečajni upravitelji morat će odlučiti o načinu i uvjetima prodaje, no imat će limit u obliku najniže cijene ispod koje se ne smije prodavati. Taj problem vjerojatno nije razlog što prijedlog Stečajnog zakona ipak odstupa od početne ideje da se unovči sve što dužnik ima. Dika smatra da je riječ o tome da se cijelo vrijeme lomimo između socijalnog momenta i onoga zdravog, ekonomskog, iako bez bolnih rezova i neosjetljivih socijalnih poteza gospodarstvo ne može ozdraviti. "Iduće godine bit će strašno puno nekretnina izloženih prodaji. U stečaju ne bi smjelo biti donje granice u prodaji, a podizanjem granice, što je već učinjeno, onemogućuje se prodaja", kaže Dika, koji smatra da bi trebalo ukinuti donji limit do kojega se ona može sniziti. 

Savjet bankama: pričekati
Prepuštanje tržištu da određuje minimalnu cijenu pozdravljaju i mnogi stečajni upravitelji koje, tvrde, čeka težak posao da u kratkom roku pronađu kupce. Bivša je Vlada, podsjetimo, donji limit s trećine podigla na polovicu, što znači da diskont nije velik, posebice ne u petoj godini recesije. Kad su posrijedi banke koje drže masovne hipoteke i ostala razlučna prava na gotovo cjelokupnoj imovini dužnika, Dika smatra da bi trebale aktivirati svoje tražbine i postati vlasnicima nekretnina te pričekati bolji trenutak za prodaju.

Što donosi novi stečajni zakon?

• Stečajni plan donosit će vjerovnici, a ne više dužnik, jer je rezultat stečaja prestanak postojanja dužnika
• Ponovno se omogućuje prodaja stečajnog dužnika u cjelini, a na taj način može se nastaviti djelatnost
• Stečajni upravitelj može voditi do tri stečaja istog stečajnog suca. Ako postupa nesavjesno, gubi nagradu
• Vjerovnici mogu promijeniti stečajnog upravitelja ako su nezadovoljni njegovim radom i dobivaju ovlasti u vezi s određivanjem troškova stečaja
• Vjerovnici mogu individualno osporavati određene tražbine, neovisno o odluci većine vjerovnika
• Prethodni postupak fiksira se na rok od 60 dana, više se ne može povući prijedlog za pokretanje stečaja, što štiti radnike od odugovlačenja 
• Radnička potraživanja za neisplaćene plaće moraju se utvrditi u stečajnom postupku