Ukidanje olakšica, mjere kojom se omogućavalo petogodišnje oslobođenje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika do 30 godina, podiglo je veliku buru i nezadovoljstvo u tvrtkama koje su na nju i kratkoročno i dugoročno računale.

Vlada je, naime, nakon 10 godina provođenja odlučila ukinuti mjeru “jer rezultati nisu bili zadovoljavajući”. A uvedena je u razdoblju visoke nezaposlenosti s ciljem da mladi, umjesto rada na određeno, imaju priliku dobiti stalan posao.

Trenutačno se mjera koristi za 190 tisuća mladih radnika, a država je ukupno plaćala zdravstvene doprinose za nešto više od 300 tisuća osoba. Plaćat će još pet godina svima koji zaposle mlade do kraja 2024. Procjenjuje se da je kroz olakšicu država “prepustila” poslodavcima najmanje 2,5 milijarde eura javnog novca, ove godine gotovo 400 milijuna eura.

U 2014. godini, kada se uvodilo oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu, stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,6%, dok je 2023. iznosila 6,1%, glavni je argument države za ukidanje mjere iznesen u ‘odbijenici’ komentara u javnom savjetovanju…

Martinović: Stopa nezaposlenosti mladih u RH sada je 16,5%, a u ostatku EU 14,8%, pa bi bilo uputno čak i proširiti mjere za zadržavanje i zapošljavanje mladih.

Novom odlukom teret plaćanja doprinosa vraća se poslodavcima, a naplaćeni doprinos proslijedit će se zdravstvenom sustavu. Točnije, očito skupa mjera za državu sada će, u praksi, opet poskupjeti cijenu rada mladih za poslodavce.

Ukidanje mjere koja je bila široko primjenjiva, odnosno nije radila razliku među industrijama i sektorima već je vrijedila za svakog novog stalno zaposlenog radnika mlađeg od 30 godina, prema komentarima u javnom savjetovanju najviše pogađa ICT industriju – iz tog sektora stiglo je više od polovice komentara (ukupno 76), primjerice CISEx-a, HGK ICT-a Istre, Osijek Software City, i niza pojedinaca i tvrtki iz tog sektora. Niti jedan komentar nije prihvaćen.

Zašto ne prošire?
Iz CISEx-a poručuju da će “ukidanje mjere imati ozbiljne posljedice.” “Poslodavci su već sada suočeni s izazovima zadržavanja talenata. Primjerice, u IT sektoru, suočavamo se s konkurencijom s Dalekog istoka koja je financijski znatno isplativija naručiteljima iz Zapadne Europe ili SAD-a nego što to mogu ponuditi hrvatske tvrtke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Ova mjera postavlja hrvatske tvrtke, ne samo u IT-u, već i ostale koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, u još nepovoljniji položaj”, tvrdi Frane Borozan, član upravnog odbora CISEx-a, Hrvatske udruge izvoznika softvera i dodaje da se Analizom ministarstva rada priznaje da razina zaposlenosti još nije dosegnula prosjek EU te da su posebno izraženi problemi dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, što nikako nije, smatra Borozan, argument za ukidanje mjere već, dapače, razlog njezina ostanka i proširenja.

“Ukidanje mjere dovest će do toga da će u praksi poslodavci radije zapošljavati one koji su gotovi stručnjaci, a ostat će bez poticaja da zaposle one kojima su potrebni mentori i usavršavanje kako bi bili spremni raditi. Postoji opasnost da mladi ponovno postanu svojevrsni ‘šegrti’ – neplaćeni radnici koji traže mentore kako bi stekli osnovno iskustvo, umjesto da budu adekvatno plaćeni za svoj rad,” ističe Borozan i dodaje da je ova mjera “bila odlična jer je bila konkretna i iznimno jednostavno primjenjiva, a ovo ruši i srednjoročne i dugoročne planove.”

“Stvorit će se generacijska rupa. Naime, tvrtke će veći fokus dati starijima s iskustvom dok će rijetki imati motiv za obrazovanjem sljedeće generacije. Na taj način ćemo efektivne probleme osjetiti kada ostanemo bez generacije stručnjaka koji sa svojim visokim bruto plaćama znatno uplaćuju u državni proračun. Želimo napomenuti i veliku globalnu konkurentnost IT tržišta, koje u drugim državama uživa brojne benefite i subvencije. Stoga i globalno imamo rizik da visokim lokalnim porezima naše tvrtke ne budu konkurentne za poslove izvoza usluga”, naglašava Ivan Bešlić, predsjednik CISEx-a.

Iz HUP ICT Udruge nisu reagirali u javnom savjetovanju, ali su objedinjeni HUP prijedlog poslali na adresu Ministarstva financija te kažu da “zagovaraju nastavak poreznog rasterećenja rada s naglaskom na rasterećenje primanja i plaća visoko-konkurentnih mladih ljudi”.

Za HUP ICT su posebno važne mjere i smanjenje niže stope poreza na dohodak za pet postotnih bodova, povećanje praga primjene više stope poreza na dohodak na 80 tisuća eura godišnje i ograničenje osnovice za obračun doprinosa za zdravstvo na četiri prosječne plaće.

Veći inflatorni pritisak
“Kada je riječ o ukinutoj olakšici, HUP ICT smatra da je ovo jedna od najboljih mjera za zadržavanje mladih u domaćoj ekonomiji te da je dosta kompanija iz ICT sektora koristilo tu mjeru kako bi lakše ulagali u stjecanje važnih iskustava za mlade.

Članice HUP ICT-a napominju da prijedlog ukidanja mjere dolazi u najgorem mogućem trenutku za juniore koji tek dolaze na tržište rada jer je nezaposlenost mladih i dalje tri puta veća nego nezaposlenost u drugim dobnim skupinama”, kazala nam je Jasminka Martinović, direktorica Udruge ICT pri HUP-u.”

“Iako je udio primatelja ove subvencije u ukupnom broju zaposlenih svega 12%, u ICT sektoru mladi čine u prosjeku 25 do 45% zaposlenih i ukidanje ove mjere bi u bilo kojem vremenu utjecalo na povećanje cijena usluga ili proizvoda našeg sektora, što bi izazvalo inflatorne pritiske”, kazuju iz HUP ICT-a, te dodaju da je mjera važna i u drugim djelatnostima koje stvaraju iznadprosječno visoku dodanu vrijednost.

“U trenutku kada sve države EU poreznim olakšicama i olakšicama na doprinose privlače (i naše) mlade zaposlenike na svoja tržišta rada, potencijalno ukidanje ove olakšice za zdravstveni doprinos za mlađe od 30 godina otežat će zadržavanje mladih i obrazovanih radnika i na ICT tržištu rada,” smatraju u HUP ICT-u.