1. Supstitucija vertikalnih potpora novim programima namjenjenim drvnoj industriji;
Preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, HBOR, HAMAG, AIK i drugih provedbenih tijela potrebno je realizirati posebne programe namjenjene drvnoj industriji: 
– energetska učinkovitost drvnih proizvoda / prozori i peleti kao sredstvo poticaja; Predlaže se pokretanje programa namjenjenih poticanju stanovništva i krajnjih korisnika, a drvoprerađivačke tvrtke će ostvariti značajno povećanje prodaje energetski učinkovitih proizvoda na domaćem tržištu i jačati energetsku i CO2 bilancu RH;
– potpora za drvnu industriju kroz program Ruralni razvoj; U razdoblju 2014.-2020. predviđeno je oko 30 mil. eura za šumarstvo, ali nije razvidno veće korištenje potpora u preradi drva, što bi se trebalo dopuniti i izmjeniti; 
– izmjena i dopuna mjere 302 IPARD programa; 7. Sektor obnovljivih izvora energije u ovoj mjeri predviđa poticaje za proizvodnju elektične energije iz biomase, ali ne za sakupljanje šumske biomase, posebice iz privatnih šuma, što je interes većine šumovlasnika i strateški interes RH; Namjena skupljenog materijala može biti za vlastitu proizvodnju energije ili njegovo usmjeravanje prema drvnoj industriji, čime će se poboljšati opskrba drvoprerađivačkih tvrtki koje imaju potrebu za višemetricom, sječkom i sl.; Alternativno moguće je pokretnje sličnog programa na regionalnoj razini: preko  razvojnih agencija, JLS ili županija te kroz organizirani otkup po sličnom modelu kao u Sloveniji;
– razrada posebne linije potpora za nastup DI na stranim tržištima; Razvoj novih proizvoda, nova tržišta, sajmovi i aktivnosti predstavništva mogu značajno unaprijediti prodajne rezultate na stranim tržištima; Potreban je novi program u koji je treba uključiti više ministarstava sa konkretnim ciljem podizanja međunarodne konkurentnosti; Jedan od prioritetnih projekata odnosi se na potrebu nacionalnog brendiranja: slavonski hrast, hrvatski parketi itd.; 
– nastavak projekta Drvo je prvo i njegovo proširenje u zemlje JIE; Predlaže se revitalizacija i rekonceptualizacija projekta budući da je isti postao u javnosti slabo primjetan; Predlaže se kandidiranje projekta za EU sredstva, snažna promocija drva na tržištu regije JIE, čime će se otvoriti dodatne mogućnosti za hrvatske drvoprerađivače, kroz jačanje prodajnih kanala, a sve po uzoru na aktivnosti austrijskih tvrtki te njihove kampanje Proholz u HR i zemljama JIE; Dio vlada i resornih ministarstava te državnih šumarskih tvrtki je već pokazao interes za uključivanje u projekt i potpisivanje multirateralnog sporazuma o suradnji;

2. Donošenje uredbe Vlade RH o obavezi ugradnje ekoloških proizvoda u javnoj nabavi;
Ugradnjom drvenih podova, prozora i vrata sa FSC certifikatima u svim poslovima javne nabave znatno će se ojačati prodaja ekoloških proizvoda na domaćem tržištu; EU favorizira slične projekte kako bi EU postala vodeća država sa primjenom Green Economy, OIE itd.;

3. Nastavak aktivnosti na donošenju Zakona o preradi drva;
Predlaže se reduciranje Zakona na cca 10 članaka koji definiraju samo strateška pitanja: pravo na sirovinu, drvo je dobro od posebnog interesa za RH, pravni subjekti iz RH imaju pravo na 70% sirovine, minimalni udio drva na fasadama u planinama itd.; Brisanje svih spornih pitanja poput licenciranja, burze drva, ispitivanja namještaja i sl.; Zakon bi se dopunjavao i mijenjao u narednim godinama;

4. Unaprijeđenje odnosa sa HŠ; 
Postojeća suradnja ocjenjuje se obostrano korektnom uz potrebu stalnog unaprijeđivanja; Predlaže se ograničavanje količina trupaca za licitacije na 10%; Predlaže se poboljšanje skale finalnih proizvoda 1-7, uz uvažavanje stavova struke i novu ekspertizu Šumarskog fakulteta; Predlaže se izmjena rabatne politike i isplata rabata isključivo po količini i vrijednosti proizvedenog finalnog proizvoda, za što dokaz mogu biti postojeći dokumenti poput izlaznih faktura i prijave PDV-a; Predlaže se uspostava i vođenje Registra pilana u Ministarstvu poljoprivrede, čime bi se ojačale pozicije postojećih drvoprerađivača i otklonilo eventalni pritisak za otvaranje novih kapaciteta u slučaju budućih nestašica sirovine, a čime bi se vjerojatno smanjio interesa stranih subjekata za ulaganjem u primarnu preradu.

5. Postizanje sektorskog konsenzusa oko potrebe jačanja kadrovskog potencijala i reprezentativnosti sektora koji je posljednjih godina izložen podjelama i snažnom interesnom lobiranju;
Predlaže se objedinjena koordinacija sektora kroz Klaster konkurentnosti u koji bi se uključile sve zainteresirane udruge, HŠ i institucije te izvršila dopuna aktivnosti i izbor novog vodstva Klastera konkurentnosti; Postignut je načelni dogovor na razini HDK, HGK, HUP i Sindikat oko reprezentativnosti, budućeg djelovanja i načina sektorske koordinacije; 

6. Dobivanje posebnog-strateškog statusa u hrvatskom gospodarstvu;  
– Izmjene prijedloga Industrijske strategije i promjena statusa iz "čuvari u pokretači"; 
– Jačanje ugleda sektora kroz potpisivanje nacionalne Deklaracije o šumi i drvu između Vlade, Sabora i sektorskih udruga; Navedenom Deklaracijom se daje nedvosmislena podrška sektoru i ohrabruju tvrtke i institucije da nastave s restrukturiranjem sektora i postizanjem strateških ciljeva;
– Održavanje tematske sjedice o drvnoj industriji u Hrvatskom saboru; 
– Sastanak sa Šumarskim fakultetom i srednjim strukovnim školama oko unaprijeđivanja obrazovnog sustava u sektoru;
– Osnivanje Središnjeg državnog tijela za koordinaciju razvoja sektora; U više navrata predloženo je Vladi RH da osnuje Povjerenstvo za razvoj drvoprerađivačkog sektora sastavljeno od predstavnika više ministarstava, nadležnih institucija i predstavnika sektora; 

7. Intenzivnije djelovanje u Bruxellesu;
Predlaže se učlanjenje u krovne europske asocijacije, rad u odborima, komisijama i drugim stručnim tijelima na razini EU, kako bi se postigla razmjena informacija o europskim programima namjenjenim drvnoj industriji i šumarstvu; Cilj je uključivanje u postojeće EU programe namjenjene većoj primjeni inovacija, istraživanja i razvoja "pametnih specijalizacija" i inovativnih proizvoda u drvoprerađivačkom sektoru; Predlaže se intenzivniji nastavak aktivnosti na izgradnji sektorske poduzetničke infrastrukture kroz izgradnju specijaliziranih razvojnih centara i centara izvrsnosti koji će biti okosnica razvoja sektora u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem