Prvog dana rujna vođenje kompanije IKEA u Jugoistočnoj Europi, u sklopu koje ovaj globalni brend posluje i na hrvatskom tržištu, preuzela je Ekaterina Egorova.

Nova glavna direktorica karijeru u IKEA-i započela je još 1998. godine u Rusiji, kao studentica, a lead nad poslovanjem u JI Europi sada je preuzela u jednom od najdramatičnijih razdoblja za globalno gospodarstvo, u kojem je pandemija toliko toga “protresla”.

Kako će se u svom mandatu nositi s, kako sama kaže, neviđenim poslovnim okolnostima u kojima živimo uslijed pandemije, kakve je rezultate IKEA ostvarila u Hrvatskoj, ali i kako najpoznatiji svjetski proizvođač namještaja i opreme za dom pokušava doskočiti golemim globalnim problemima s opskrbom i nestašicom koji su “desetkovali” i njihove police, Ekaterina Egorova otkriva ekskluzivno za Poslovni dnevnik, u prvom intervjuu za hrvatske medije.

Svim izazovima unatoč, IKEA je na hrvatskom tržištu uslijed pandemijskih šokova poslovnu godinu uspjela zaključiti bez minusa. Kakvi su prodajni rezultati ostvareni u prošlog poslovnoj godini?

IKEA Hrvatska je ostvarila odlične rezultate u prošloj poslovnoj godini (1. rujna 2020. – 31. kolovoza 2021.), unatoč svim ograničenjima uslijed pandemije. Ukupni prihodi iznosili su 114,6 milijuna eura, što je rast od 12 posto u odnosu na godinu ranije.

Iako je prodaja u robnoj kući ostvarila rekordan rast od 5 posto, još je značajniji zabilježila internetska trgovina koja je, u odnosu na lanjsku godinu, porasla 36 posto i sada čini više od 30 posto ukupne prodaje.

Odlični poslovni rezultati čine nas ponosnima, prvenstveno jer nam omogućuju da podržimo razvoj zajednice. Istaknula bih kako smo, u suradnji s brojnim partnerima, prošle godine ostvarili značajne donacije za borbu protiv koronavirusa te posljedice od potresa.

Pretpostavljam da je u protekloj poslovnoj godini dodatno potaknut uzlet internetske prodaje. Kako hrvatsko tržište stoji na globalnoj IKEA ljestvici, promatra li se udjel internetske prodaje u ukupnom prodajnom rezultatu?

Rast internetske trgovine je definitivno ubrzan tijekom pandemije jer su se kupci, zbog epidemiološke situacije, odlučili za sigurniji način kupovine. No, takav porast rezultat je i otvaranja novih dostavnih centara te fokusiranja na povoljne usluge poput Klikni i preuzmi za kupce diljem Hrvatske, u skladu s našom strategijom razvoja, koju smo uveli mnogo prije pojave pandemije.

Uz robnu kuću u Zagrebu, trenutno poslujemo u šest dostavnih centara – u Splitu, Osijeku, Dubrovniku, Rijeci, Puli i Zadru, jednim Mjestom za preuzimanje – Zagreb zapad, a nedavno smo otvorili i IKEA Studio za planiranje u Splitu.

Trenutno internetska trgovina čini oko trećinu našeg ukupnog poslovanja, što je jedan od najvećih doprinosa u usporedbi s drugim IKEA zemljama.

Primjerice, u posljednjih desetak tjedana u Italiji internetska trgovina čini oko 12 % ukupnog poslovanja, u Austriji 22 %, dok je u Mađarskoj taj postotak 16 %. U Hrvatskoj je, tijekom protekle tri do četiri godine, internetska trgovina rasla iz godine u godinu od 30 do 50 posto. U početku je činila 12 posto našeg poslovanja, a sada je to oko 30.

Pandemija je utjecala na nas, no nije zaustavila naše planove, kaže Ekaterina Egorova/Dušan Milenković

Kakva kretanja očekujete u ovoj poslovnoj godini, je li u projekcijama i dalje očekivan nastavak rasta ukupne prodaje te koliki udjeli online salesa na hrvatskom tržištu ciljate u 2022.?

Želimo da IKEA bude još dostupnija što većem broju ljudi u Hrvatskoj, i zato ćemo tijekom 2022. još više osnažiti prodajne kanale, kako online, tako i fizičke.

To je ono što mi nazivamo višekanalnim okruženjem koje našim kupcima omogućava da biraju kada, gdje i kako žele ostvariti svoj kontakt s nama. Dodatan iskorak u tom smjeru je i nedavno otvorenje IKEA Studija za planiranje u Splitu.

Digitalni kanali ostat će i u 2022. godini, da tako kažem, naša super-moć, a kako bismo ih još više osnažili, uveli smo i mogućnost planiranja iz vlastitog doma. Naši kupci mogu tako iz svog naslonjača, uz pomoć naših stručnjaka, planirati svoje nove ormare, kuhinje ili dnevne boravke. Pritom će robna kuća svakako ostati u središtu našeg poslovanja jer znamo da kupci vole izravno doživjeti naša rješenja i inspirirati se u njoj.

Najveći izazov za naše poslovanje u budućnosti neće biti naša konkurencija, već klimatske promjene, koje utječu na uvjete u kojima poslujemo. Zato ćemo svoje napore uložiti u stvaranje poslovnog modela koji će biti pozitivan za klimu. Na taj način nećemo samo doprinijeti planetu, već i nižim troškovima poslovanja.

Inflacija je postala globalno dominantno ozračje, cijene lančanom reakcijom rastu u gotovo svim segmentima gospodarstva, što naravno utječe na ozbiljan porast troškova poslovanja. Hoće li zbog toga IKEA biti prisiljena podizati cijene svojih proizvoda?

Od početka pandemije uspjeli smo na sebe preuzeti porast troškova koji se dogodio u cijelom opskrbnom lancu, a da pritom nismo povećali cijene asortimana. Međutim, nismo imuni na makroekonomska kretanja s kojima se suočavaju poduzeća, trgovci na malo i šira javnost, pa ne možemo isključiti ni povećanje cijena.

Riječ je o situaciji koja se stalno mijenja, razmatramo različite mogućnosti, no naš će cilj uvijek biti da naša konkurentna ponuda bude dostupna što većem broju ljudi. Ostajemo vjerni svojem cilju da poslujemo još pristupačnije i održivije.

IKEA ne krije da su globalni poremećaji u prometu/logistici i opskrbnim lancima, koji su u cijelom svijetu doveli do drastičnih nestašica, i vašoj kompaniji uzrokovali ozbiljne probleme. Priznali ste da su poduzete izvanredne mjere kako bi se ublažio udar na poslovanje. Možete li precizirati do koje je mjere poremećen vaš opskrbni lanac, što ste sve poduzeli da doskočite problemu i koje operacije podrazumijeva vaš krizni plan?

Tijekom pandemije globalna situacija povezana s poremećajima u oceanskom prometu stvorila je izazove za sve tvrtke koje ovise o tome, uključujući i nas. Kontinuirani poremećaji, zakrčenost luka i povijesno visoka potražnja stvorili su neravnotežu na cjelokupnom prekomorskom tržištu tereta, što je rezultiralo ograničenjima u našem poslovanju i u Hrvatskoj.

Kako bismo tome doskočili, nastojimo prioritizirati asortiman i osigurati da IKEA proizvodi, koje naši kupci vole i koji im najviše trebaju, budu dostupni online i u robnim kućama. Ono što za sada možemo reći je da će ova odluka vrijediti tijekom cijele tekuće poslovne godine, koju završavamo krajem kolovoza 2022.

Uz to, nastojimo povećati i transportni kapacitet, primjerice, kupovanjem vlastitih kontejnera ili najmom dodatnih plovila. Istražujemo i dodatne mogućnosti, poput regionalne proizvodnje ili usmjeravanja prodaje na one proizvode koji su trenutno dostupni.

Otvara li ovo krizno stanje možda priliku za jaču suradnju s lokalnim dobavljačima i ima li hrvatsko i regionalno tržište u tom smislu uopće kapacitete za zadovoljavanje dijela IKEA potreba?

I puno prije dolaska na hrvatsko tržište, IKEA nastojala pronaći domaće dobavljače koji mogu zadovoljiti naše potrebe u smislu količine ili kvalitete.

Netom prije otvaranja robne kuće u Zagrebu, održali smo sastanke sa svim važnim dionicima te smo otvorili vrata i brojnim tvrtkama za koje smo se čuli da bi htjele surađivati s nama. Nažalost, samo su neke od njih mogle zadovoljiti i najmanje količine koje su nam bile potrebne.

U situaciji koju je uzrokovala pandemija puno bi nam značilo da se možemo osloniti na veći broj tvrtki u Hrvatskoj ili okruženju – to bi smanjilo i transportne troškove, ubrzalo opskrbu i jamčilo stabilnost naših cijena.

K tome, kupci ne bi osjetili manjak proizvoda. Kolege iz odjela za nabavu i opskrbu kontinuirano prate i najmanje naznake za prilikama diljem Europe, uključujući i ovu regiju. Ono što je sigurno je da ćemo pozitivno reagirati na svaku takvu ponudu ili mogućnost.

Strahujete li da bi dugoročniji nastavak problema u opskrbnim lancima i nestašica na globalnoj razini mogao ozbiljno ugroziti IKEA poslovanje, kako globalno, tako i regionalno? Postoji li krizni plan i za takav ‘crni’ scenarij i što on podrazumijeva?

Moram odmah istaknuti kako bi nastavak problema u opskrbnom lancu i nestašica proizvoda, bilo lokalno ili globalno, mogli ozbiljnije ugroziti ne samo poslovanje tvrtke IKEA, već i cijelu svjetsku ekonomiju. No, mi činimo sve kako bismo umanjili mogućnost takve situacije.

IKEA je tijekom svojih gotovo 80 godina postojanja prošla mnoge faze razvoja, doživjeli smo najprosperitetnija vremena, ali i globalne krize. Naučili smo mnoge lekcije, ali nijedna situacija nije usporediva s ovom.

Međutim, naša snaga ostaje u našoj sposobnosti prilagođavanja – to je konstanta u svemu što se događa pod brendom IKEA. Za sada smo ograničili prilagodbu na najnužnije korake – kao što sam napomenula, odluka o prioritiziranju naše ponude odnosi se na cijelu poslovnu godinu 2022.

Na taj način želimo osigurati da najrelevantniji IKEA proizvodi budu dostupni našim kupcima, kako online, tako i u robnoj kući. Nastavljamo raditi na povećanju transportnih kapaciteta, a istražujemo i dodatne mogućnosti regionalne opskrbe.

Novost za vaše poslovanje u Hrvatskoj je „pionirski“ kolektivni ugovor koji je IKEA prvi put u regiji potpisala upravo na našem tržištu. Kakve benefite on donosi vašim zaposlenicima?

Naši zaposlenici su u središtu svega što činimo i jako smo ponosni što smo kolektivnim ugovorom, nakon uspješnih pregovora sa Sindikatom trgovine Hrvatske, dodatno zaštitili prava svojih 660 kolegica i kolega u Hrvatskoj. Kolektivni ugovor odnosi se na razdoblje od pet godina i jamči postojeća prava zaposlenih, a dodatno je postignut dogovor o povećanju božićnice i regresa za 20 posto.

Također, povećan je i broj dana godišnjeg odmora, koji sada može trajati do 34 dana. Definirali smo i brojne nagrade, poput jubilarnih ili za okrugle rođendane te poklon karticu u iznosu od 2000 kuna za rođenje djeteta.

Prema kolektivnom ugovoru rad nedjeljom plaćen je 35 posto više u odnosu na druge dane, dok se prekovremeni rad, rad na državne praznike i neradne dane plaća 50 % više.

Naravno, ovo je samo dio prava naših djelatnika u Hrvatskoj, a mnoga nisu ni dio kolektivnog ugovora, poput mjesec dana plaćenog dopusta za tate, koji mogu koristiti nakon što se njihove partnerice vrate na posao.

Navela bih i Mjesec dana prilagodbe za roditelje, što znači da po povratku na posao nakon roditeljskog dopusta, naši djelatnici mogu mjesec dana raditi nepuno radno vrijeme, a bit će plaćeni kao da su radili puno radno vrijeme.

Vjerujem da su upravo ovakve prednosti za roditelje koje pružamo dio razloga što smo ove godine dobili i važnu nagradu Hrvatskog indeksa održivosti u području dječjih prava.

Uz vanjska priznanja i nagrade, volimo i one interne. Spomenula bih ovdje nagradu UPPSKATTA koju će svi naši djelatnici dobiti za ogroman trud koji su uložili tijekom pandemije. U tu je svrhu Ingka grupa izdvojila 110 milijuna eura, od čega će više od 1,5 milijuna kuna biti isplaćeno zaposlenima u Hrvatskoj početkom 2022.

Pregovori sa Sindikatom trajali su godinu dana. Znači li to da je bilo zahtjevno ispregovarati navedeno?

Ne smatram da su pregovori, a potom i postizanje konačnog dogovora sa Sindikatom trgovine Hrvatske, bili posebno dugi, mislim da su Sindikat i IKEA to učinili u pristojnom roku, pogotovo s obzirom na stanje ograničenih mogućnosti za susrete uživo.

Sindikat trgovine već je dugo prisutan u tvrtki IKEA Hrvatska, mnogi naši zaposlenici su članovi sindikata, koji je, ujedno, bio i naš partner u brojnim aktivnostima, poput konferencija o rodnoj ravnopravnost.

Kao što znate, kolektivni ugovori nisu baš učestala praksa u tvrtkama, i zato mislim da smo mi kao tvrtka pokazali kako poslovni sektor može regulirati neke odnose i minimalna prava za svoje zaposlenike, a time i za budućnost tvrtke.

Hoće li IKEA u Hrvatskoj nastaviti zapošljavati i u 2022.? Imate li problema s pronalaženjem kvalificirane radne snage?

Tijekom nešto više od sedam godina poslovanja, IKEA Hrvatska je s početnih 180 djelatnika narasla na današnjih 660. Uz to, imamo i brojne vanjske suradnike, koji doprinose respektabilnom broju zaposlenih.

Ponekad nam je potrebno nešto više vremena da pronađemo nove kolegice ili kolege, i to osobito tijekom sezone kada je nešto veća potražnja ili kada tražimo specifičan profil zaposlenika za pojedine odjele, kao što je IKEA Food.

Naravno, slijedimo trendove u regrutaciji te sve aktivnosti zapošljavanja planiramo unaprijed. Vjerujem da je za naše zaposlene posebno poticajna i mogućnost mobilnosti, kako iz jednog odjela u drugi, tako i vertikalna mobilnost, a sve u skladu s interesima zaposlenih.

Tako je tijekom godina mnogo naših kolega iz Hrvatske, koji su pokazali osobite vještine, nastavilo svoju karijeru diljem Europe, u Londonu, Amsterdamu, Malmöu, Älmhultu… Ovakva mobilnost znači i da stalno tražimo nove talente, a jugoistočna Europa se pokazalo osobito plodnom u tom smislu.

Održivost je postala imperativ cijele EU, osobito donošenjem Plana oporavka u kojem „zelena“ diktira smjer daljnjeg razvoja gospodarstva Unije. No, IKEA je u tom smislu globalni predvodnik, odavno je usvojila postulate održivog poslovanja. Možete li nam navesti recentne brojke vezane za taj segment, što je dosad ostvareno te kakvi su planovi za nadolazeće razdoblje?

Naša liderska pozicija rezultat je dugogodišnjeg rada, i još uvijek smo na cirkularnom putovanju, kako mi to zovemo, da postanemo 100 % klimatski pozitivna tvrtka.

Svjesni smo izazova koje nam postavljaju klimatske promjene. Na to smo i upozorili na nedavno održanoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama. Zapravo, među prvim smo tvrtkama koje su prepoznale potrebu da se promijeni način na koji poslujemo kako bismo svi mogli živjeti bolje i sigurnije, u okruženju u kojem će uživati i buduće generacije.

Rezultati koje ostvarujemo u Hrvatskoj su, u tom smislu, ohrabrujući. Trenutno IKEA Hrvatska reciklira 98 posto opada koje stvorimo u robnoj kući, što nas čini vodećima u cijelom IKEA svijetu.

Sva električna energija koju koristimo dolazi iz obnovljivih izvora, a četvrtina energije koju trošimo dolazi iz solarnih panela koji se nalaze na krovu naše robne kuće. Ostatak se odnosi na kupljenu obnovljivu energiju.

Sve to nam omogućava da ostvarimo i dobre rezultate kad je u pitanju emisija CO2 plinova – samo u posljednjih 12 mjeseci zagrebačka robna kuća uspjela je smanjiti emisiju CO2 za dodatnih 120 tona u usporedbi s postavljenim ciljem.

Što je s ulaganjima u Hrvatskoj i regiji za koju ste zaduženi? Je li pandemija odgodila neke investicije, što je u planu u kratkoročnom, ali i dugoročnom razdoblju?

Mislim da smo se svi već pomirili s činjenicom da COVID nije kratkotrajan događaj i da ćemo još neko vrijeme morati živjeti s njegovom prisutnošću – ali život mora ići dalje. U skladu s tim se ponašamo i u svojem poslovanju.

Početkom ove godine realizirali smo iznimno važan projekt u Hrvatskoj, Robotizirani sustav za prikupljanje proizvoda, koji rješava problem ograničenog skladišnog prostora i značajno ubrzava ispunjavanje online narudžbi. IKEA Zagreb prva je IKEA robna kuća s ovim sustavom i uzor je ostalima u IKEA svijetu, a vrijednost investicije je veća od 30 milijuna kuna.

Kada govorimo o regiji JI Europe, početkom godine otvorili smo robnu kuću IKEA u Ljubljani te jednu manju u Kijevu, u Ukrajini.

U Beogradu, nadomak robne kuće, proljetos smo započeli s pripremama za izgradnju AVA Shopping Parka, a nedavno je počela gradnja robne kuće u Temišvaru, naše treće u Rumunjskoj. Dakle, pandemija je utjecala na nas, no nije zaustavila naše planove.

Vaši prethodnici imali su vrlo živopisan karijerni put u tvrtki IKEA, počinjali su takoreći od same nule. Je li i u vašem slučaju bilo tako?

Ja sam svoju IKEA karijeru započela još kao studentica, a moja prva pozicija bila je ona voditeljice Dječjeg odjela. Ubrzo sam i napredovala, pa sam tako promijenila mnoge liderske pozicije, od menadžerice prodaje, preko menadžerice tržišta i regionalne menadžerice, do zamjenice menadžera za maloprodaju.

Moram priznati da me već na samome početku inspirirala vizija tvrtke IKEA – stvoriti bolji svakodnevni život za što veći broj ljudi.

Ova nam vizija omogućava da približimo IKEA rješenja za bolji život kod kuće velikom broju ljudi, ali i da doprinesemo razvoju zajednice u kojoj poslujemo. Sretna sam što toj viziji doprinosim već više od dvadeset godina.