Prva godina pandemije bankama u Hrvatskoj više je nego prepolovila dobit na 2,7 milijardi kuna, a pad ukupnog prihoda nadmašio korekciju BDP-a. Dok je gospodarstvo u cjelini potonulo 8,4 posto, bankarski priljevi zaronili su jedan i pol postotni bod dublje.

Osvrćući se na činjenicu da je operativni rezultat premašio 7,3 milijarde kuna, što će reći da je kroz razne ispravke vrijednosti i rezervacije zamrznuto više od četiri milijarde kuna, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je da to “dočarava sliku u kojem se stanju nalazi dio gospodarstva, prvenstveno onaj povezan s turizmom”.

U 2021. očekuje se ubrzavanje rasta kreditiranja tvrtki i građana sukladno najavama o oporavku.

Hoće li moratoriji biti dovoljni?

Moratoriji i druge mjere pomoći klijentima vrhunac su dosegnule krajem kolovoza kada im se vrijednost popela na gotovo 40 milijardi kuna, od čega 60% tvrtkama.

“To je lavovski dio likvidnosti koji je kroz moratorije ostao poduzećima i stanovništvu što je pomoglo da se strmoglavi pad BDP-a zadrži na tim razinama”, dodaje Adrović ističući da je trenutno pauzirana otplata oko 32,5 milijarde kuna. Hoće li to biti dovoljno tvrtkama i građanima?

Adrović podsjeća da je po pravilima Europskog tijela za bankarstvo (EBA) duljina moratorija ograničena na 9 mjeseci te da moraju završiti do kraja ove godine.

“Više od 80% klijenata kojima je dosad istekao moratorij nastavilo je uredno plaćati obveze. Budu li se stvari vraćale u normalu, ‘prorad’ turizam, trebalo bi biti dovoljno”, kaže.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lanjsku godinu banke će zapamtiti po tri karakteristična trenda korona krize. Monetarna ekspanzija i državne subvencije plaća u kombinaciji sa suzdržavanjem (i nemogućnošću) trošenja u privatnom sektoru prelili su se u snažan rast depozita koji su zadnjih pet godina u uzlaznoj putanji.

Krajem prosinca štednja građana porasla je 6 posto, u siječnju ubrzala na 7. Trenutno je u bankama 226,3 milijarde kuna stanovništva, čak 14,6 milijardi više nego prije Covida 19. Kamatne stope ostale su na niskim razinama ili su blago smanjene, a marža je stabilna na oko 2,6 postotnih bodova.

Prosječna cijena stambenih kredita s dospijećem preko 10 godina je 2,9 posto, skuplje od Slovenije gdje građani plaćaju 2,28 posto i povoljnije od čeških 3,52 posto. I konačno, krediti su nastavili rast unatoč krizi. Tvrtke su gomilale likvidnost suočene s neizvjesnom budućnosti, a državi se preko noći otvorila ‘rupa’ preko 30 milijardi kuna.

Ukupno krediti građanima porasli su 2,3 posto, a premda su povukli kočnicu po gotovinskim kreditima, stambeni u zadnjem kvartalu bilježe dvoznamenkast rast zbog APN subvencija i sanacija nakon potresa.

Iz HUB-a ističu kako usporedba tempa rasta kredita u EU članicama pokazuje da se “hrvatske banke nalaze u gornjim polovinama distribucija stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima po zemljama, a kamatne stope su zadržane na niskim razinama, kao da je Hrvatska već uvela euro”.

Od naknada 10,5% manje

U prvom izdanju HUB Pregleda u 2021. u kojem Velimir Šonje analizira poslovanje u prošloj godini, ističe se da je uz pad neto dobiti od 53 posto, neto kamatni prihod bio niži 5,7 posto, a neto prihod od provizija i naknada 10,5 posto.

Premda su snižavale troškove, ta je prilagodba bila sporija pa je neto rezultat prije rezerviranja gotovo 19 posto niži. Dinamika se prelila i na efikasnost mjerenu omjerom troškova i prihoda, koji je nakon dužeg vremena približavanja prema 40 posto, čvrsto zasjeo iznad praga od 50 posto.

S kapitaliziranošću blizu 25 posto, banke su stabilne, već su rezervirale značajne iznose, no pravu sliku loših kredita i impakt krize imat ćemo krajem lipnja, poručuju iz HUB-a. Tada prestaje vrijediti EBA-ino Covid 19 pravilo po kojem se moratoriji ne računaju u loše kredite kao što bi inače.