Dalekovod je prošle godine zaposlio 165 radnika čime je broj zaposlenih sa 1464 u 2006. porastao na 1603. u 2007. Kako doznajemo, do porasta broja zaposlenih, koji iznosi čak nešto više od 10 posto, došlo je zbog znatnijeg ugovoranja novih poslova, a pritom su potrebe Dalekovoda za građevinskim inženjerima i dalje aktualne, što bi trebalo rezultirati novim zapošljavanjem.

Brži rast rashoda
Račun dobiti i gubitka Dalekovoda za poslovanje u 2007. pokazuje da je ostvaren planirani rast prihoda i dobiti. Ukupni prihodi Dalekovoda povećani su više od 21 posto pa su lani iznosili 1,82 milijarde kuna, a u 2006. bili su 1,51 milijarda kuna. Ostvaren je lani i nešto brži rast ukupnih rashoda u odnosu na navedeni porast prihoda. Rashodi su lani porasli za 22,4 posto u odnosu na 2006., a iznosili su 1,72 milijardi kuna (preklani su bili 1,41 milijardi kuna). Prošlogodišnja neto dobit Dalekovoda iznosi 79,2 milijuna kuna, što je gotovo 6 posto više u odnosu na dobit ostvarenu 2006., kad je ostvareno 74,9 milijuna kuna dobiti poslije oporezivanja. Iz podataka o ostvarenim ukupnim prihodima i rashodima sadržanim u financijskom izvješću za 2007., koje je Dalekovod dostavio Zagrebačkoj burzi, proizlazi da prošlogodišnja zarada po dionici iznosi 34,91 kuna. No kolika će biti dividenda za dioničare bit će poznato tek na temelju odluke dioničara na godišnjoj skupštini koja se očekuje prije ljeta. Što se tiče najvećeg udjela u ukupnim prihodima, on i dalje pripada prihodima koji su ostvareni na domaćem tržištu: oni su u odnosu na 2006. pali za 1 posto, na nešto manje od 1,3 milijarde kuna. Prihodi s inozemnih tržišta uvećani su za 190 posto, na 380,5 milijuna kuna, a taj se rast u izvješću pripisuje ugovorenim inozemnim projektima koje izvode u Norveškoj, Kazahstanu, BiH i Makedoniji.

Rast i organizacija
Iz Dalekovoda osobito navode podatak da je do porasta prihoda na planiranu razinu utjecala provedena reorganizacija koja je osigurala proizvodne kapacitete i kapacitete izgradnje radi izvođenja ugovorenih radova. Zanimljivo je što u izvješću ipak nema objašnjenja znatnijeg povećanja tzv. ostalih prihoda (za 70,7 posto) te financijskih prihoda (za 285 posto). Dalekovod izdvaja da je lani došlo do dva ključna vlasnička preuzimanja. Tvrtka je lani postala većinski vlasnik Tvornice istegnutih metala u Topuskom, što smatraju važnim jer im ta tvornica izrađuje zaštitne ograde na autocestama. U preuzimanje šibenskog TLM-a Dalekovod je ušao kao jedan od pet konzorcijskih partnera s kojima je osnovao društvo Adrial, a u kojem ima 20-postotni vlasnički udjel. No treću mogućnost preuzimanja Dalekovod vezuje uz 2008., a vidi je u mostarskom Aluminiju gdje se natječe kao partner u konzorciju koji još čine švicarski Glencore i Feal. Ta je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija, no vode se dugotrajni pregovori i tek se vide naznake pomaka. Prema izvorima Poslovnog dnevnika, u srijedu su vođeni razgovori predstavnika konzorcija na najvišoj političkoj razini BiH budući da ih je primio premijer Federacije BiH Nedžad Branković, a sastanku je nazočio i federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vahid Hećo. Uz konzultante Delloite i predstavnike Komisije za pripremu i prodaju 88 posto temeljnog kapitala Aluminija iz Mostara (12 posto je državno vlasništvo Hrvatske), navodno je došlo do približavanja u stavovima o pitanju opskrbe tvornice električnom strujom.

Šutnja o ponudi

Predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić nije se u četvrtak htio očitovati o tijeku pregovora, a kako doznajemo, konzorcij će do sredine idućeg tjedna dostaviti specifikaciju ponude cijene električne energije, prijedlog sanacije odlagališta “Crveni mulj” te rješenje za druga ekološka pitanja.