Zagreb će 6. srpnja biti domaćin jedne od najvažnijih europskih rasprava o budućnosti umjetne inteligencije, gospodarstva i novih tehnologija – na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa uz sudjelovanje dvojice aktualnih Nobelovih laureata te vodećih svjetskih stručnjaka za umjetnu inteligenciju, kvantno računarstvo i gospodarstvo, održat će se inauguralni EUonAIR AI Summit. Ugledni sastav predavača i govornika predvođen je dvojicom aktualnih Nobelovih laureata – ekonomistom Joelom Mokyrom, jednim od najvećih svjetskih autoriteta za gospodarsku povijest i tehnološke promjene, te fizičarom Johnom Martinisom, pionirom kvantnog računarstva i jednim od znanstvenika koji su postavili temelje razvoja kvantnih tehnologija.
Krajnović, Rapaić, Pešić…
Uz Nobelovce, na summitu će sudjelovati i Peter Gloor s MIT Center for Collective Intelligencea, Alessandro Aresu, jedan od vodećih europskih stručnjaka za geopolitičke aspekte tehnologije, Aleksandra Przegalińska, prorektorica za inovacije Sveučilišta Kozminski, Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle, Vladimir Lukić, viši partner u Boston Consulting Groupu i globalni lider za tehnologiju i digitalnu transformaciju, Ralf Dillerup, profesor strateškog menadžmenta, Marin Njavro, direktor Luxembourg School of Business, Mato Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa, kao i vodeći predstavnici hrvatskog gospodarstva – Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma, Gordan Pešić, predsjednik Uprave DOK-ING-a te Stefano Gison, član Uprave Zagrebačke banke.
O važnosti samog samita Vedrana Pribičević, profesorica Zagrebačke škole ekonomije i managementa, kaže:
“Za Hrvatsku je ovo prije svega znak da može biti relevantno mjesto za razgovor o temama koje oblikuju sljedeće desetljeće: umjetnoj inteligenciji, kvantnom računarstvu, inovacijama, obrazovanju i novim izvorima gospodarskog rasta. Dolazak dvojice aktualnih Nobelovih laureata u Zagreb ima simboličku, ali i vrlo konkretnu vrijednost. Pokazuje da Hrvatska više ne mora biti samo promatrač globalnih tehnoloških rasprava, nego mjesto na kojem se one vode. Istodobno, domaćim znanstvenicima, studentima, poduzetnicima i javnim institucijama pruža priliku da izravno razgovaraju s ljudima koji oblikuju razumijevanje tehnološkog napretka. Važno je i da ZŠEM ovaj događaj nije zatvorio u uski institucionalni krug, nego je ulaznice podijelio hrvatskim znanstvenicima, poslovnim ljudima i zainteresiranoj javnosti. Time se šalje poruka da rasprava o umjetnoj inteligenciji, tehnologiji i budućnosti gospodarstva ne smije ostati rezervirana za uzak krug stručnjaka, nego mora postati dio šireg društvenog dijaloga”, kaže Pribičević ističući da se samit ne bavi umjetnom inteligencijom u pomodnom smislu, već pitanjem provedbe ove tehnološke transformacije.
“Kako organizacije prelaze od strategije do stvarne primjene? Kako se mijenjaju radna mjesta, obrazovanje, upravljanje i konkurentnost? To su pitanja koja su za Hrvatsku izrazito konkretna i pokazuju da se odgovori na njih mogu tražiti i iz Zagreba, a ne samo iz Bruxellesa, Pariza ili Davosa”, kaže Vedrana Pribičević.
Hrvatska dio mreže
Ugledna profesorica i ekonomska stručnjakinja ističe da su takvi međunarodni susreti važni su zato što Hrvatsku uvode u mreže u kojima se ne razgovara apstraktno o budućnosti, već se grade konkretni modeli obrazovanja, istraživanja i gospodarske primjene novih tehnologija.
“EUonAIR je dobar primjer toga. Riječ je o europskoj sveučilišnoj alijansi koja se bavi odgovornom primjenom umjetne inteligencije u visokom obrazovanju, istraživanju, mobilnosti, inovacijama i povezivanju sveučilišta sa širim ekosustavom. ZŠEM je hrvatski član te alijanse, što znači da Hrvatska nije samo domaćin velikog međunarodnog događaja, već dio europske infrastrukture koja razvija nove obrazovne programe, istraživačke projekte, inovacije i suradnju s poslovnom zajednicom. Poduzeća trebaju ljude koji razumiju umjetnu inteligenciju, ali i njezine organizacijske, etičke i strateške posljedice. Visoko obrazovanje zato ima ključnu ulogu jer mora obrazovati generacije koje neće samo koristiti gotove alate, nego razumjeti kako se tehnologija uvodi u poslovne procese, javne sustave i društvo. Za inovacijski ekosustav takvi skupovi stvaraju ono što Hrvatskoj često nedostaje – gustoću kontakata između znanstvenika, poduzetnika, menadžera, javnih institucija i međunarodnih partnera. Inovacije rijetko nastaju u izolaciji; nastaju ondje gdje se znanje, kapital, problemi i talenti susreću dovoljno često da iz toga proizađu novi projekti, partnerstva i ideje. Zato EUonAIR AI Summit nije važan samo kao konferencija, nego pokazuje da se Hrvatska može pozicionirati kao aktivan sudionik europske rasprave o odgovornoj umjetnoj inteligenciji, novim vještinama i budućnosti visokog obrazovanja. To je posebno važno za malu ekonomiju koja mora pametno birati gdje može biti vidljiva, relevantna i uključena u tokove znanja koji oblikuju buduću konkurentnost”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu