Cijene dionica dvije šećerane, osječke i virovitičke, na Zagrebačkoj su se burzi ipak počele oporavljati, nakon najnovije korekcije koja je uslijedila po objavi financijskih izvješća za prošlu godinu. U oba slučaja rezultati su bili ispod očekivanja. Te su dvije šećerane poslovale s dobiti, no u Viru je ona 10 posto, a Kanditu 72 posto niža nego u prethodnoj godini. Viro je lani ostvario dobit od 91,5 milijuna kuna, a IPK Kandit 14,8 milijuna kuna. I sama se objava rezultata podudarila s lošim ukupnim trendom na burzi. Ipak, većina analitičara nema preciznije objašnjenje činjenice da te dvije dionice vrijede znatno manje nego prije godinu dana, posebice u slučaju Vira. Dionica IPK Kandita, u čijem je sastavu i osječka šećerana, prošle godine nije se spuštala ispod 1000 kuna, a u nekoliko je navrata prelazila i 1400 kuna po dionici, dok se posljednjih dana cijena spušta i ispod 600 kuna. I u slučaju Vira bilježi se sličan, visok pad cijene dionice. Lani se ova dionica uglavnom držala iznad 1300 kuna, a najviše razine dosezala je u listopadu, 1737 kuna. Korekcija ove dionice neprestano traje od početka godine, a nakon objave rezultata cijena je pala i ispod 900 kuna. Vjerojatno razlog padu, slaže se više analitičara, treba tražiti u prevelikim očekivanjima, a koje šećerane zbog okolnosti na koje nisu mogle utjecati na kraju nisu ispunile. Obje su šećerane, doduše, ostvarile u prošloj godini veće prihode i solidnu dobit, a situacija je bila obećavajuća sve do zadnjeg kvartala, koji je i presudan, a u kojemu se nasuprot očekivanjima pokazalo koliko zapravo vremenski uvjeti određuju ovu proizvodnju. Tri su hrvatske šećerane, naime, posljednjih godina znatno unaprijedile međusobne odnose i suradnju, a podigle su i kvalitetu same organizacije sjetve sirovine, što je omogućilo i veći prinos šećerne repe. No unatoč svemu lani su najprije suša, a potom obilna kiša u ključno vrijeme vađenja repe umanjile te efekte i šećerane dovele u nezavidan položaj. Osim lošije kvalitete repe, suočili su se i s problemom nepovađene repe, koju su, kako je na prezentaciji rezultata pojasnio predsjednik Uprave Vira Željko Zadro, uredno platili. Po Zadrinim riječima, čak i nije bilo prostora za drukčiji izbor zbog realne prijetnje gubitka kooperanata i njihova prelaska na druge kulture. Snažan rast cijena drugih žitarica mnoge je seljake primamio, to više što su subvencije za repu, koja iziskuje i neusporedivo više rada, godinama nepromijenjene.

Ovih dana na poljima traje sadnja repe, a kako priznaju iz svih šećerana, za ovu su godinu ugovorene manje površine nego lani. No za razliku od prethodnih godina u kojima se gotovo propala domaća industrija šećera podigla zbog povoljnih uvjeta na europskom tržištu, šećeranama one sada sve manje idu u prilog i smanjuje im se prostor za veći profit. Same izvozne kvote za bescarinski plasman u EU, koje su određene Sladorani, Viru i Kanditu, od ukupno 180 tisuća tona, nisu se u prvoj godini primjene pokazale ograničavajućima za njihov rast. No cijena šećera u izvozu ove će godine u prosjeku biti za 40 do 50 eura po toni niža nego lani. Zbog toga će šećeranama u nadolazećim godinama biti sve teže održavati konkurentnost i stoga će i te kako za njih biti važno kako će resorno Ministarstvo poljoprivrede odgovoriti na zahtjeve seljaka za povećanjem potpora za šećernu repu. Unatoč navedenim nepovoljnim aspektima, perspektivu za ovaj posebno vrijedan segment prehrambene industrije daje disperzija plasmana i tržišta. Već je objavljeno iz šećerana da razmatraju mogućnost zajedničke investicije u proizvodnju bioetanola, a uz neka nova tržišta, perspektiva je u slučaju Vira i sve izglednija suradnja s industrijom bezalkoholnih pića. U siječnju je Viro obavijestio burzu da je dobio certifikat za dobavljača Coca-Cole u Hrvatskoj, srednjoj i istočnoj Europi, a predstoje im konkretni pregovori čijem se završetku i potpisivanju ugovora u Viru nadaju početkom lipnja. Njime bi Virovitičani osigurali plasman svog šećera svim Coca-Colinim tvrtkama u regiji. Što se tiče županjske Sladorane, njezina dionica nije na tržištu, premda je iz tvrtke najavljivan skori izlazak na burzu, a Hanfa je nedavno, u ožujku, odobrila uvrštenje Sladorane u kotaciju javnih dioničkih društava. No s obzirom na situaciju i činjenicu da Vlada još nije odobrila privatizacijski model za tu šećeranu, najvjerojatnije Županjci i neće žuriti s izlaskom na burzu.