Prema predviđanjima, hrvatski turizam u ovoj godini nastavlja bilježiti dvoznamenkasti rast, gužve na Jadranu zahvaljujući lijepom vremenu i stabilnim geopolitičkim uvjetima nikad nisu bile veće. Turistički promet u 2017. do kraja kolovoza dosegnuo je skoro 15 milijuna turističkih dolazaka i 85 milijuna noćenja, što je 14, odnosno 13 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. 

Više od prosjeka EU 
U nastavku godine očekuju se i rekordni prihodi koji bi mogli premašiti lanjskih 10 milijardi eura, istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli. "Rekordi turističkog prometa koji nas prate od početka godine potvrđuju i opravdavaju kvalitetno upravljanje turističkim sustavom, dobro odrađene promotivne aktivnosti, snažno ulaganje u kvalitetu ponude i usluge, te raznolikost sadržaja u destinacijama. Najave za postsezonu su odlične i ovaj snažan dvoznamenkasti rast turističkog prometa približava nas, po prvi puta u hrvatskoj povijesti, brojci od 100 milijuna noćenja. Isto tako, na razini cijele godine očekujemo viši turistički rast od europskog prosjeka. To je smjer u kojem želimo ići i dalje, jer samo predanim i kvalitetnim radom svih dionika u turizmu Hrvatska može postati još konkurentnija turistička destinacija", poručio je ministar Cappelli.  

Podsjetivši da su prihodi u turizmu prošle godine iznosili ukupno oko 10 milijardi eura, što uključuje prihode i od stranih i domaćih turista, ministar ističe da bi se oni do kraja ove godine mogli povećati za 5 do 7 posto u odnosu na lanjske. "To su konzervativne procjene, što znači da bi porast prihoda za ovu godinu mogao biti i veći", objasnio je Cappelli.  

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), od siječnja do kolovoza, strani turisti su ostvarili 13,3 milijuna dolazaka (+14%) i 75,3 milijuna noćenja (+13%), a poraste bilježe i domaći turisti s rastom od 9 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima. U periodu od siječnja do kolovoza najviše je noćenja ostvareno u Istri (23,4 milijuna noćenja), Kvarneru (15,8 milijuna noćenja) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (15,7 milijuna noćenja). Na kontinentu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja (+18%), a najviše noćenja je ostvareno u Karlovačkoj županiji (470 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj županiji (221 tisuća noćenja) te u Osječko-baranjskoj županiji (118 tisuća noćenja). 

Pripreme za sljedeći sezonu
Tijekom prvih osam mjeseci najviše noćenja su ostvarili turisti iz Njemačke (16,6 milijuna noćenja), Slovenije (8,9 milijuna noćenja), Austrije (6,2 milijuna noćenja), Poljske (5,6 milijuna noćenja) i Italije (4,7 milijuna noćenja), a top 10 destinacija po noćenjima su Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Medulin, Umag, Split, Mali Lošinj, Crikvenica, Pula i Novalja. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (31 milijun noćenja), hotelima (19 milijuna noćenja) te kampovima (16,3 milijuna noćenja), dok je u nautičkom charteru ostvareno 2,4 milijuna noćenja (+16%). Samo u kolovozu bilo je 4,4 milijuna dolazaka (+6%) i 31,8 milijuna noćenja (+6%).

 "Ljetni dio turističke godine ispunio je očekivanja s visokim stopama rasta, a kako i ovih dana u Hrvatskoj boravi više od 500 tisuća turista vjerujemo u nastavak trenda. Rujan postaje sve značajniji za naše ukupne rezultate. Cilj je da ovu godinu uspješno privedemo kraju te da spremni uđemo u 2018. godinu za koju smo već krenuli s određenim pripremama", kazao je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.  Najavio je do kraja ove godine kampanje i za domaće i za strana tržišta, pogotovo pred Božić, kao i nastupe na četiri velika sajma u Europi, kojima će se pojačati promocija za određene segmente turizma, poput nautike i kongresa. Do kraja godine će trajati i natječaj za strateške projekte za suradnju s avioprijevoznicima, od kojeg očekuje da će Hrvatsku već od iduće godine znatno bolje pozicionirati kao aviodestinaciju.

Sljedeća godina bit će izazovna po pitanju kadrova u turizmu, ali i očuvanja održivosti nekih destinacija koje zbog gužvi pucaju po šavovima, kako su to tijekom kolovoza izvještavali iz najposjećenijih destinacija. Tako u Dubrovniku najavljuju nove dogovore s kruzerima, ograničenje broja posjetitelja već ove godine je imao NP Krka, najavljuju to i na Plitvičkim jezerima, drugi će se fokusirati na proširenje sezone. U sljedećoj godini očekuje se i više od ovogodišnjih 800 milijuna eura ulaganja u turizmu, a najavljuju se i nove, poput ulaganja od oko 30 milijuna eura iduće godine u zračnu luku na Lošinju, u neke ACI marine, očekuje se i rast ulaganja na kontinentu.

Rekordni rezultati osim većih prihoda donose i veće izazove

U prvih osam mjeseci ove godine ostvaren je dvoznamenkasti rast turističkog prometa i ako se nastavi u tom ritmu (a najave to potvrđuju), ove bi godine prvi put mogli doseći 'magičnu' brojku od 100 milijuna noćenja. Koliko bi takav rezultat bio važan za Hrvatsku dovoljno govori činjenica da je utjecaj turizma na cjelokupnu hrvatsku ekonomiju, mjeren putem ostvarene bruto dobiti, drugi najveći i Europi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uz to, turizam je i glavni supstitut za klasični robni izvoz, kanal za privlačenje izravnih stranih investicija te radno najintenzivniji sektor u većem dijelu primorske Hrvatske. Međutim, ovogodišnje rekordne brojke i rast veći od europskog prosjeka ne garantiraju da će u nadolazećim godinama Hrvatska ostati atraktivna i konkurentna turistička destinacija. Domaći turizam nažalost još uvijek pati od mnogih problema od kojih se u prvi plan ističu sezonska koncentracija turističkog prometa, nedostatak investicija u visokokvalitetni smještaj te nedovoljno kvalitetne usluge.

Toga su svjesni i u nadležnom Ministarstvu te su kao strateški ciljeve odredili pozicioniranje Hrvatske kao aviodestinacije i to posebice u predsezoni i posezoni, jačanje cjelogodišnjeg turizma kroz razvoj selektivnih oblika turizma (zdravstveni, kongresni, nautički, gastro…), jačanje turizma na kontinentu, porast investicija u hotele visoke kategorije i obogaćivanje kvalitete usluge i ponude u destinacijama. Naravno, sve to držeći se koncepta održivog turizma kao polazne točke daljnjeg razvoja.

A jesmo li spremni za izazove koje nam donosi budućnost, moći će se čuti i na Hrvatskom turističkom kongresu, stručnoj manifestaciji u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika koja se održava u Kneževoj palači u Zadru. Uz izlaganja renomiranih stručnjaka i velikog okruglog stola, u sklopu manifestacije dodijelit će se i priznanja Večernjakove Turističke patrole za najbolju destinaciju jadranske i kontinentalne Hrvatske.