Od oko tri i pol milijuna Ukrajinaca koji su zbog rata u svojoj zemlji izbjegli u države EU u Hrvatsku ih je dosad stiglo više od 8600. Broj će se zasigurno još povećavati. Koliko dugo i na koje razdoblje će odabirati Hrvatsku kao odredište teško je procjenjivati. Do sada je četrstotinjak osoba izrazilo želju zaposliti se u Hrvatskoj.

“Oko 40 posto su viša ili visoka stručna sprema. Nastojat ćemo omogućiti i priznavanje diploma, kao i omogućiti im učenje hrvatskog jezika na trošak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Izdavanja dozvola privremenog boravka u MUP-u trebala bi ići po ubrzanoj proceduri”, istaknuo je ministar Josip Aladrović nakon sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedljeljak.

I stotinjak tvrtki već je izrazilo spremnost zapošljavanja izbjeglih ukrajinskih državljana. Uz veliku potražnju za radnicima, osobito sezonsku, ministar ne očekuje ni poremećaje na tržištu rada ni zlouporabe, ali svi socijalni partneri drže da je potreban veći angažman Državnog inspektorata u kontroli kako bi se osigurala jednaka prava i obveze, kao i za sve ostale na tržištu rada.

U pogledu zapošljavanja u Hrvatskoj udruzi poslodavaca mogućnosti ponajprije u tzv. uslužnim službama i IT sektoru. Ima i značajan broj medicinski obrazovanih žena, naglasio je Ivan Mišetić u ime HUP-a, dodajući kako se nada da oko tih potvrda neće biti previše birokratiziranja.

Pitanje administrativnih procedura u ovoj izvanrednoj situaciji, s izbjeglicama u režimu međunarodne zaštite, poslodavci očito apostrofiraju vodeći se iskustvom u uobičajenim, redovnim situacijama prilikom zapošljavanja radnika migranata.

Dok ih je prije najviše dolazilo iz zemalja u neposrednom okruženju, posljednjih godina sve je više bilo upravo Ukrajinaca, ali i migranata iz država izvan Europe (uglavnom iz Azije).

“Osam do deset tjedana za rješavanje zahtjeva za radne dozvole je previše, nerijetko se događa da za to vrijeme strani radnici pronađu posao drugdje”, objašnjava Petar Lovrić, vlasnik i direktor agencije za zapošljavanje Kadus. Iz prijašnjih ikustava s ukrajinskim radnicima kaže kako su oni u Hrvatskoj prepoznati kao poželjna radna snaga.

“No, nakon solidne 2019. u pogledu tog bazena radne snage te 2020. koja je bila u znaku pandemije, prošle godine smo izgubili utakmicu s Poljacima”, tvrdi Lovrić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Partnerske agencije iz Ukrajine kao jedan od glavnih razloga “gubitka konkurektnosti” pritom su naveli komplicirane procedure (uključuju npr. i ishođenja tzv. apostila kojima rezidentne zemlje potvrđuju vjerodostojnost potrebne dokumentacije).

Usto, Hrvatska je (posebice zbog Jadrana) percipirana kao skupa za život s obzirom na razine plaća u nekim od najtraženijih zanimanja.

Od početka prošle godine u Hrvatskoj je krenula primjena novog zakonskog okvira za zapošljavanje stranaca, uvedenog s ciljem da se ono u uvjetima sve veće ovisnosti o radnicima migrantima olakša. 

Nekadašnje godišnje kvote zapošljavanja stranaca novim su Zakonom o strancima od 2021. zamijenjene sustavom koji počiva na testu tržišta rada, odnosno procjenama potreba s obzirom na deficitarna zanimanja, za što je zadužen HZZ. Za neka zanimanja tako ne treba provoditi test već se odmah ide na postupak izdavanja radne dozvole, ali za neka još treba.

Broj izdanih radnih dozvola strancima prošle godine bilježi dvoznamenkast postotni rast (do kraja studenoga 75 tisuća dozvola ili 12% više nego godinu prije) i za državnu upravu to je potvrda unaprjeđenja sustava.

Pita li se poslodavce i agencije za zapošljavanje, oko toga je i dalje previše administriranja i predugo treba za konačno dobivanje radne dozvole.

Dio problema leži i u tome što se domaći poslodavci često nedovoljno sustavno bave planiranjem i projekcijama potreba za radnicima, uključujući i strane. Regrutiranje i selekcija traže vrijeme, ali u novije vrijeme manjak planiranja objašnjiv je i nepredvidivošćuim i neizvjesnostima poslovnog okruženja.

Petar Lovrić, vlasnik i direktor agencije za zapošljavanje Kadus/BORNA FILIĆ/PIXSELLLovrić će reći kako se bolje upravljane kompanije u turizmu danas sustavno bave regrutiranjem i selekcijom radne snage, ali da kod nas većina poslodavaca koji su upućeni na traženje radne snage i iz uvoza ipak nedovoljno pažnje posvećuje globalnim trendovima koji uključuju i manje “multifunkcionalne” radnike.

Tako smatra i da bi se za koju godinu sjever Hrvatske mogao suočiti s ozbiljnim problemom industrijskih NKV radnika ne budu li se jače okrenuli promišljanjima načina privlačenja poput npr. gradnje radničkih naselja. Zbog svega, kaže, u Kadusu planiraju i lokalnim zajednicama ponuditi suradnju u smislu planiranja radne snage za npr. narednih pet do deset godina.

Na tragu nekih od spomenutih primjedaba su i neke od preporuka ovih dana objavljene knjige “Strani radnici u Hrvatskoj: Izazovi i mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj”, koju potpisuju znanstvenici Instituta za razvoj i međunarodne odnose – Višnja Samardžija, Hrvoje Butković i Ivana Rukavina.

Prema tom autorskom trojcu, novi Zakon o strancima, kojim se propisuje provođenje testa tržišta rada kao preduvjeta za izdavanje radnih dozvola i ukidaju kvote, korak je u pravom smjeru, ali treba pratiti njegovu provedbu kako bi se utvrdila uska grla i provele prilagodbe i nadogradnje. S obzirom na sve veće potrebe za radnicima migrantima u graditeljstvu, važno je, kažu, osigurati im međunarodno konkurentnije plaće i povoljnije uvjete rada.

“To se odnosi i na druge sektore. Cilj bi trebao biti ne samo zaposliti strane radnike, već ih i trajno zadržati zaposlenima”, ističu. Autori su dio posvetili i krizi u Ukrajini i izazovima pred koje ona stavlja Hrvatsku. Jedan od njih je uspješno integriranje ukrajinskih izbjeglice u hrvatsko društvo “što neće biti jednostavno, jer bi se njihov broj mogao popeti na 50.000, pa i više”. Drugi se odnosi na odnosi na dostupnost stranih radnika iz Ukrajine koji već više godina rade u Hrvatskoj kao sezonski radnici.

“Zbog ratnog stanja i opće mobilizacije, među agencijama za posredovanje u zapošljavanju i poslodavcima pojavila se bojazan da ukrajinski radnici s kojima su računali neće moći doći u Hrvatsku. Zbog toga se čini da će više nego ranije strane sezonske radnike u početnom razdoblju trebati potražiti u drugim državama izvan Europe, što povećava neizvjesnost poslovanja jer tu proces izdavanja radnih dozvola u pravilu dulje traje”, napominju.