Prve nedoumice nakon objave da je u Bruxelessu potpredsjednik Vlade Damir Polančec dobio zeleno svjetlo za šest natječaja za hrvatska brodogradilišta, svela su se na status pomorskog dobra u tim procesima, budući da je po zakonu pomorsko dobro stvar vanpravnog prometa i ne može biti predmet trgovine.

Pitanja Polančecu
To pitanje sindikalni predstavnici među ostalim postavit će predstavnicima Ministarstva gospodarstva na sastanku zakazanom za desetak dana, na kojemu će se analizirati natječaji za brodogradilišta i eventualni nejasni detalji. No, što se pomorskog dobra tiče, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Leo Begović ističe da je s tim u vezi sve riješeno i da nejasnoća nema. “Još smo lani s Europskom komisijom dogovorili da se pomorsko dobro isknjiži iz bilanci i za tu vrijednost da se obešteti brodogradilišta”, pojašnjava Begović, dodajući da je u međuvremenu napravljena i financijska procjena za svako od brodogradilišta, te da su uprave već isknjižile dobra, te priredile sve potrebno u smislu dokumentacije za proces privatizacije. On, prema riječima Begovića može startati vrlo brzo, jer su tekstovi natječaja pripremljeni za svako od brodogradilišta, a nakon što su konačno usuglašeni i posljednji detalji vezani uz Uljanik i Kraljevicu, natječaje samo treba dopuniti svježim podacima o financijskom stanju, te iznosim odobrenih potpora i jamstava i potom prevesti na engleski jezik. Svu dokumentaciju potom će još jednom pogledati Europska komisija i natječaj, prema procjeni u Ministarstvu, može biti objavljen u prvom tjednu srpnja. Svih šest natječaja objavit će se istog dana, a rok za predaju ponuda biti će 60 dana. Ne uspije li se u prvom krugu naći strateški partneri, Begović dodaje da će se u drugom krugu, uz određene korekcije uvjeta, na što država ima pravo, dobiti još 60 dana. Iako državni tajnik Begović s optimizmom najavljuje da, prema posljednjim informacijama, za svako brodogradilište postoji interes i moglo bi se očekivati privatizacija bude uspješno provedena u prvom krugu, iz redova sindikata znatno su oprezniji, posebice kada je riječ o četiri brodogradilišta koja će se nudi po minimalnoj cijeni od 1 kune (Brodosplit, Brodotrogir, 3. Maj i Kraljevica). “Ako se odbiju ponude ili ne stigne niti jedna, što također nije isključeno, ta će brodogradilišta ići u stečaj”, kaže predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević, dodajući da je u Uljaniku i BSO Split situacija nešto povoljnija, budući da je riječ o profitabilnijim sustavima, koji će se stoga na natječaju nuditi po nominalnoj vrijednosti. Kod Uljanika, za koji je prihvaćen “rezervni” model privatizacije, koji predviđa prodaju strateškom partneru većinski paket, 59,25 posto, umjesto 25 posto, Uprava i sindikat nisu nezadovoljni, ali će prema Dragičevićevim riječima, tražiti da se paket predviđen za njih realizira po stimulativnim uvjetima, nikako po nominali.

Rezervni model
“Taj paket neće sada u privatizaciju, pa će država ostati vlasnikom tih dionica i Vlada će biti u mogućnosti dogovarati tu transakciju po uvjetima koje će se dogovarati kada se za to steknu uvjeti”, dodaje Dragićević. Za Ozrena Matijaševića (HUS) važno je hoće li u natječaj za privatizaciju svih brodogradilišta biti unijet i kao obvezan uvjet prilaganje petogodišnjeg poslovnog plana i unutar toga obveza dokapitalizacije u novcu unutar prve godine s namjenom za tehnološku obnovu škvera. Ako se to osigura, kaže Matijašević, u brodogradilištima ćemo osigurati nastavak djelatnosti, što je i uvjet pristanka sindikata na privatizaciju, dodaje Matijašević. Dok su u upravama brodogradilišta uglavnom suzdržani s komentarima uoči privatizacije, sindikati se već pripremaju za praćenje natječaja i odabir najpovoljnijeg ponuđača.