U prvom istraživanju o premium turizmu u Hrvatskoj, naručitelja Sektora za turizam HGK u okviru platforme “Stories”, na pitanja su odgovarali eminentni međunarodni profesionalci.

Što je četrdesetak menadžera svjetskih hotelskih lanaca, osnivača i direktora globalnih konzultantskih tvrtki u turizmu te čelnika agencija specijaliziranih za premium i luksuzni turizam iz 16 zemalja Europe, Amerike i Bliskog istoka reklo o percepciji Hrvatske i odabranih mediteranskih zemalja kao premium destinacijama i koji su zaključci fokus grupa o ovom segmentu domaćeg turizma, otkriva autorica istraživanja dr. sc. Sanja Čižmar, direktorica konzultantske tvrtke 505 savjetovanje.

Hrvatska teži biti premium turistička destinacija, a čak i dio domaćina to često poistovjećuje s luksuzom, ali jedno ne mora nužno značiti drugo, zar ne?
Premium nije isto što i luksuzni turizam. Premium turizam prije svega osigurava jedinstven i pamtljiv doživljaj, gostima nudi emocionalnu povezanost s uslugom, a nije nužno da to bude u vrlo skupim objektima. Usluga mora biti posebna. Često ističem, npr. poznato portugalsko lokalno jelo, grilane “sardinhas” to jest sardele, čija porcija u malim ambijentalnim gostionicama košta do 15 eura.

No, dobro su brendirane i globalno poznate, a ugođaj tih gostionica vraća nas u 70-te godine pa se možemo emotivno povezati i doživjeti nešto autohtono. S obzirom na to da Hrvatska ima izrazite potencijale u gastronomiji, ništa nam ne stoji na putu da izgradimo globalne brendove od nekih naših autohtonih jela. S druge strane, primjerice putovanje jedrenjakom uzduž Jadrana, koje ima višu cijenu, ubraja se također u premium turizam jer je ploviti našim morem istinsko i nezaboravno iskustvo.

Europljani zasad tek djelomično Hrvatsku doživljavaju kao premium destinaciju, koliko će trebati da naša zemlja u općoj percepciji dosegne taj rang?
Sudionici istraživanja bili su jedinstveni u ocjeni da je Hrvatska “zvijezda u usponu” u segmentu premium turizma. Naravno, Hrvatska je prije svega međunarodno poznata kao destinacija naročito ljetnog turizma, sunca i mora. No, sada predstoji sličan put razvoja u premium segmentu.

Trenutačno se Hrvatska može pohvaliti s dvadesetak posto hotela premium kategorije, ali tek 15 posto obiteljskog smještaja, hoće li projekt brendiranja ‘Vaš domaćin’ ubrzati dizanje kvalitete cimerfraja?
Nama je u objektima kratkoročnog najma za turiste prije svega nužna selekcija, budući da je ova ponuda vrlo fragmentirana i različita što se tiče standarda kvalitete. Tržište će po principu vrijednosti za novac izvršiti selekciju, no svakako je pozitivno da lokalni domaćini dobiju posebnu oznaku i da se na tim osnovama brendiraju. To se u uklapa u segment premium turizma jer lokalni domaćini su oni koji gostima pružaju uvid u autohtonu kulturu i stil života.

Trebaju li svi u turizmu težiti da postanu premium?
Ne mogu svi postati premium jer nemaju resurse, odgovarajuću kvalitetu i jedinstvenost ponude. No, treba težiti jačanju kvalitetnijih oblika turizma.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Lani je od premium turizma uprihođeno oko 10 posto ukupnih turističkih prihoda, kakva je perspektiva?
Cilj je postupno, na srednji rok, doći do 20 posto ukupnih turističkih prihoda u premium segmentu, čime bi se približili prosječnom svjetskom udjelu od 20 do 25 posto premium ponude. Put razvoja neće biti lak jer i druge mediteranske destinacije rade s istim ciljem. Trebamo pokazati da smo različiti, da osiguravamo poseban doživljaj. Resurse imamo, posebice prirodne i kulturne. Ipak, nedostaje nam boutique hotela, hotela s međunarodnim premium brendovima, restorana s autohtonim jelima, spa i wellnessa koji mogu privući goste izvan ljetne sezone… Promocija i brending u tom smjeru su izuzetno važni.

Postkorona razdoblje obilježila su poskupljenja, a uz premium idu više cijene na što su potrošači osjetljivi, ima li prostora za daljnje dizanje cijena?
U premium segmentu viša cijena nije odlučujući faktor koji će odbiti goste, tu je presudan faktor odabira jedinstvenost ponude i dodana vrijednost koju gost osjeća. Za hrvatski je turizam mnogo veći izazov općeniti rast cijena koji smanjuje vrijednost za novac. Ne ide nam u prilog što se u međunarodnim medijima spominjemo kao skupa destinacija.

Ove su godine, koliko se može čuti, jadranska poskupljenja manje-više zaustavljena, kakvu sezonu očekujete?
Bit će još više “last minute” rezervacija iako za sada nema velikih turbulencija, s fleksibilnim rokovima otkazivanja koji su nakon Covid krize postali standard, sigurnost u rezultat ne postoji. Što se tiče prihoda, s obzirom na jačanje konkurencije ove se godine u Hrvatskoj očekuje manji rast, minimalno iznad razine stope inflacije.