Tvrtke u pretežito državnom vlasništvu trebale su izraditi mjere za poboljšanje likvidnosti, kako bi svoje obveze plaćali u roku od 60 dana te smanjile plaće predsjednicima i članovima uprava. Većina javnih poduzeća po ocjeni premijerke dala je detaljne i zadovoljavajuće planove za dovođenje u red svog plaćanja, od Croatia Airlinesa, Plinacroa do Jadrolinije ili Janafa.

Oni koji i dalje imaju poteškoća su HEP, Hrvatske željenice, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, te Vjesnik, koji očito još nemaju uvjerljiv model za svođenje plaćanje svojih obveza u prihvatljive rokove. Uz njih, i značajan broj društava iz portfelja HFP-a, objašnjavajući to kratkoćom rokova i nemogućnošću utjecanja na uprave, nije udovoljio vladinu zahtjevu. “Ako oni koji predstavljaju državu ne mogu provesti odluke Vlade, postoje oni koji bi to mogli provesti”, kazala je Jadranka Kosor, dok je potpredsjednik Vlade Damir Polančec dodao kako on kao predsjednik Upravnog odbora HFP-a ne može biti zadovoljan reakcijama članova NO-a koji predstavljaju državu. Vlada im je dala dodatnih deset dana za popravak, nakon čega, jasno je poručila premijerka slijede smjene NO-a, a moguće i uprava. Što se tiče duga Ine prema proračunu od gotovo 2 mlrd. kuna predsjednica Vlade će inzistirati na njegovu brzom podmirenju, pri čemu Ina više neće imati poseban status. Što se tiče naloga za smanjenje plaća u dvadesetak najvećih državnih tvrtki ozbiljno su ga shvatili te ih sveli na razinu od 3,2 prosječne plaće isplaćene u travnju. Tijekom sjednice o tome da je ispunio zadaću Vladu je izvijestio i HRT. Nalog su ignorirala neka društva izvan kruga 20 najvećih, čije je poslovanje pod “lupom” same Vlade. Riječ je o tvrtkama iz portfelja HFP-a, u kojima državni imatelji imaju većinske dioničke pakete. Tek je polovica od 60-ak poduzeća obavijestilo da je smanjilo plaće, poput brodogradilišta, hotela pred privatizacijom ili Luke Rijeka, Mungosa i Petrokemije. Ukupno 15 tvrtki iz HFP-ova portfelja to nije moralo niti učiniti budući da su plaće već bile ispod Vladinog limita, dok ih se 15 potpuno oglušilo i nije dostavilo nikakv “raport”. Među njima je niz manjih, široj javnosti slabije poznatih tvrtki, poput zagrebačkog Inžinjerskog projektnog biroa, splitske Dalme, Kaštelanskih staklenika, Croateha iz Zagreba, IPK Osijek, Veterinarske stanice Gračac, Regionalne veletržnice Benkovac ili Vinke, a koje često komuniciraju s državnom administracijom, tražeći uglavnom pozajmice za isplate plaća. No, osim njih Vladin nalog ignorirala je i Poštanska banka. Uprava na odlasku već je tražila izuzeće od odluke, pa ju očito nije ispunila, niti je smatrala potrebnim o tome uopće izvještavati Vladu. To nije učinila niti uprava Luke Ploče, kao niti tvrtka pred privatizacijom Vupik iz Vukovara. Njihove uprave i NO-i također će dobiti još deset dana za popravak propusta, a ako to ne naprave ni tada, članovima nadzornih odbora slijedi smjena. Nije pritom jasno odnosi li se to i na pojedine članove Vlade koji sjede u NO-ima “neposlušnih” tvrtki i bi li oni dijelili sudbinu manje utjecajnih nadzornjaka u poduzećima iz portfelja HFP-a.

O Polančecu

Ne svađamo se, odlično surađujemo
Uz premijerku Jadranku Kosor, potpredsjednik Damir Polančec bio je jučer “najaktivniji” na sjednici Vlade. Zajedno su obrazlagali zaključke vezane za poslovanje državnih tvrtki, a osim te demonstracije timskog rada premijerka je nakon sjednice Vlade i javno demantirala da im je suradnja narušena, te da Polančec razmišlja o odlasku iz Vlade. Usprkos informacijama o sukobu ili o “pranju” koje je Polančec doživio na predsjedništvu HDZ-a zbog Ininog dizanja cijena, premijerka je jučer ustvrdila da se s Polančecom, koji joj je jedan od prvih suradnika, a koji ima sve jaču podršku u šefu HSS-a Josipu Frišćiću, nije posvađala. “Suradnja je sjajna, a takva će i ostati. Nije istina da smo se posvađali, odlično surađujemo”, uvjeravala je Jadranka Kosor o suradnji s potpredsjednikom Vlade.