Hrvatska je pri europskome vrhu po pritisku poljoprivrede na onečišćenje voda. Posljednjih 10 godina po uporabi aktivnog dušika peti smo, po fosforu prvi, a na ljestvici po ukupnoj prekomjernoj potrošnji gnojiva držimo neslavno treće mjesto. Više gnojiva od nas troše samo Nizozemci i Belgijci. Taj se problem sustavno zataškava, nema kvalitetne javne rasprave, iako je riječ o potencijalnoj bombi u našim uvjetima, kada se u okvir stave godišnja potrošnja gnojiva i obrađeni hektari. Unatoč tome, i dalje se ne provodi nadzor tla, a monitoring voda katastrofalno je površan iako je alarmantan broj uzoraka koji imaju prekoračenje dopuštenih nitrata.

Uvjet za novac EU
Od srpnja 2013., ulaskom u EU, postajemo obveznici i Nitratne direktive (Direktiva br. 91/676/EEZ), koja članicama nalaže da sprječavaju onečišćenja nitratima te poljoprivrednicima uvjetuje provedbu načela dobre poljoprivredne prakse, što podrazumijeva zaštitu tla, zraka i životinja i jedan je od uvjeta za stjecanje prava na poljoprivredne potpore. Hrvatska i s provedbom ove direktive znatno kasni, pa bi financijske posljedice za poljoprivrednike mogle biti vrlo dramatične. Nije još utvrđeno ni koja su područja ranjiva na nitrate (cijeli prostor države ili pojedine županije), a nije usvojen ni Akcijski program za provedbu direktive. Mnogi pojedinci iz struke tvrde da su svi dosadašnji ministri poljoprivrede kočili utvrđivanje nitratnih zona jer dijelom nisu željeli priznati istinu o golemim onečišćenjima tla i vode, a dijelom zbog utjecaja lobija koji obrađuju velike površine poljoprivrednog zemljišta i, navodno, tvrde da visokih prinosa nema s europskim normativom potrošnje samo 170 kilograma gnojiva po jednom hektaru.

Pogoduju moćnicima
Konzultant svjetskoga ugleda Darko Znaor jedini je pripravan javno reći da s provedbom kasnimo i da smo sve zadaće vezane uz Nitratnu direktivu trebali odraditi još prije pet-šest godina. Problemi, ističe, postoje na nekoliko razina, a najvažniji je “između ušiju” kreatora poljoprivredne politike i stručnih krugova. Malobrojni među njima, upozorava Znaor, uistinu vjeruju da hrvatska poljoprivreda onečišćuje vodu. Iako brojke jasno pokazuju da 90 posto nitratno-fosfornog pritiska na vode dolazi iz poljoprivrede, oni i dalje ključni uzrok vide u otpadnim vodama naselja i industrije. Europska unija Nitratnu je direktivu uvela radi očuvanja zdravlja ljudi i vodnih ekosustava, ne radi zaštite profita poljoprivrednika koji dobit ostvaruju onečišćujući vodu. “U Hrvatskoj nastojanja idu za tim da se proglasi što manje zona ranjivih na nitrate kako bi se osiguralo da oni koji vodu onečišćuju to neometano nastave činiti i nakon ulaska u EU. Riječ je o nekoliko veleposjednika koji upravljaju gotovo polovicom poljoprivredno-zemljišnog resursa”, upozorava Znaor, koji smatra da na isti način moćnicima u agrobiznisu pogoduju sve bivše, ali i aktualna garnitura u Ministarstvu poljoprivrede. Nužno je, ističe Znaor, da mjerodavni konačno uvaže nalaze i preporuke struke, ubrzaju rad na legislativi, uspostave ogledne projekte i krenu u kampanju kako bi poljoprivrednicima pokazali na koji način mogu istodobno štititi javno dobro – vodu i vlastiti profit.

Ministarstvo: Radimo
“S obzirom na vrijeme početka pregovora s EU i prve korake koji su poduzeti još 2006., možemo reći da je sve do 2012. postojao svojevrstan zastoj u pripremi i provedbi Nitratne direktive. Prema dostupnim podacima, Akcijski program za provedbu trebao je biti prihvaćen do kraja 2011. Novi je rok druga polovica 2012. U svrhu pravodobne provedbe spomenutih obveza intenziviran je rad institucija koje djeluju u sklopu Ministarstva poljoprivrede: Poljoprivredne savjetodavne službe, Poljoprivredne agencije i Agencije za plaćanja u poljoprivredi”, odgovorili su nam iz kabineta ministra Tihomira Jakovine, gdje ne smatraju problemom što je do ulaska u EU ostalo manje od godinu dana, a Hrvatska još nema Nitratnu direktivu.

Prekomjerna potrošnja

Uz račune do točnih podataka
Kada smo jednom znalcu iz struke predočili podatke o godišnjoj prodaji gnojiva kutinske Petrokemije, doslovce je – zanijemio. Stavljanje samo Petrokemijinih gnojiva na hektare koji se obrađuju, potvrdio je, svjedoči o strahovito prekomjernoj potrošnji, onečišćenju tla, a u konačnici i voda. Sva poljoprivredna gospodarstva treba obvezati da podnoseći zahtjev za potpore daju i originalne račune o kupljenom, što znači i u utrošenom gnojivu. To je model kojim se brzo i učinkovito može provesti nadzor potrošnje gnojiva, smatra naš sugovornik. Prema Nitratnoj direktivi, tijekom prve četiri godine prilagodbe ograničenje unosa organskog dušika (N) bit će 210 kg/ha, a nakon toga 170 kg/ha.