Češki poduzetnici Jan Prokop i Miloslav Hartman, vlasnici i direktori RC Europea, velike međunarodne tvrtke za razvoj nekretnina koja ima razgranato poslovanje u više europskih država, novi su veliki investitori na hrvatskom tržištu logistike.

U prvom intervjuu za hrvatske medije, u povodu mega-projekta gradnje logističko-distributivnog centra RC Zone Samobor, u gospodarskoj zoni Bobovica, čija je vrijednost trenutno procijenjena na oko 500 milijuna kuna, ekskluzivno najavljuju daljnje aktivnosti s ciljem razvoja i financiranja projekta.

Otkrivaju kakav je interes na tržištu za ovaj projekt, tko su potencijalni poslovni partneri te kad se očekuje početak gradnje i kako će odabrati izvođača radova. Uz ocjenu suradnje s lokalnim vlastima, iznose učinke projekta na lokalnu zajednicu kao i iste na planu zapošljavanja te govore o svojim ambicijama na tržištu logistike.

Kako biste definirati ovaj projekt, je li on jedan od najvećih RC Europe?
PROKOP: Logističko-distributivni centar RC Zone Samobor izvanredan je u mnogo pogleda – kako po veličini, tako i po tehničkim standardima i standardima zaštite okoliša. Tijekom pripreme, projekt smo radili sukladno međunarodnim logističkim standardima i najnovijim trendovima energetski učinkovite gradnje. Ovaj projekt stoga je jedan od najmodernijih i najnaprednijih u svom području.

Zašto baš Samobor? Jeste li razmatrali druge lokacije te kako se procjenjuje perspektiva za ovaj biznis u Hrvatskoj?
HARTMAN: Odabrali smo ovu lokaciju jer je odlično prometno povezana s obilaznicom za Zagreb i u blizini je granice sa Slovenijom. Trenutno smo posebno zainteresirani za šire zagrebačko područje kad je u pitanju sektor logistike u Hrvatskoj. Općenito, vidimo velik potencijal u Hrvatskoj što se tiče segmenta logistike i industrijskih skladišnih prostora te ćemo ga nastaviti istraživati i razvijati.

Kako planirate razvijati projekt i u kojim rokovima?
PROKOP: Trudimo se razvijati ga pažljivo uz puno poštovanje prema lokalnoj zajednici i
okolišu.

Brinemo o stanovnicima u okolnim mjestima te želimo minimizirati potencijalnu buku od kamiona i gradnje. Stoga, prije svega, u prvoj fazi želimo razviti posebnu prometnu poveznicu sa zonom koja će odvoditi promet od naseljenog područja. Jednom kada to dovršimo, krećemo s građevinskim radovima s kojima počinjemo 2023.

Miloslav Hartman/PD

Što je sve već poduzeto?
HARTMAN: U ovom trenutku doneseni su urbanistički i prostorni plan uređenja grada, što je preduvjet za početak izgradnje u našoj zoni. Također, riješili smo sva imovinsko pravna pitanja po pitanju zemljišta za sve iduće faze projekta. To su za nas značajni koraci. Sljedeći korak je ishođenje građevinske dozvole i time ćemo biti korak do same gradnje, što je naš krajnji cilj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

S obzirom na oko pola milijarde kuna procijenjene vrijednosti projekta, kako će se on financirati? U kojem roku se planira povrat?

PROKOP: Velika smo tvrtka za razvoj nekretnina koja posluje u brojnim europskim zemljama. Zahvaljujući tome, surađujemo s renomiranim

multinacionalnim bankarskim kućama koje nam pomažu u realizaciji naših projekata. Posljednjih godina započeli smo suradnju i s investicijskim fondovima, i ne bojimo se surađivati s kvalificiranim investitorima. Trenutno usavršavamo najbolji mogući model za RC Zone Samobor, no veseli nas velik interes za financiranje koji ujedno potvrđuje ispravnost naše namjere.

Tko su potencijalni poslovni partneri? Što pokazuju pregovori koje ste na tom planu započeli? Iz kojih su branši, te kakav interes za suradnju očekujete ostvariti?

HARTMAN: U intenzivnim smo pregovorima s potencijalnim partnerima i oduševljeni smo velikim interesom za naš projekt. Poslovni partneri cijene ne samo lokaciju, već i suvremenost projekta, a njihov interes potvrđuje da smo odabrali pravi proizvod za ulazak na ovo tržište.

Mogući budući klijenti su automobilske tvrtke, velike logističke, kao i međunarodne kompanije. Velika prednost našeg projekta je i spremnost za uvođenje potpuno automatiziranih sustava te stoga vjerujem da ćemo privući moderne tvrtke koje će u to područje unijeti i vrlo zanimljive mogućnosti zapošljavanja.

Koliko se čekalo na odluku gradskog vijeća Samobora oko usvajanja Urbanističkog plana uređenja kojom se otvaraju vrata ovom projektu? Koji su sljedeći koraci koje poduzimate i koliko će trebati za građevinsku dozvolu i početak gradnje?

PROKOP: Pregovori s Gradom Samoborom od samog su početka projekta vrlo otvoreni. Iznimno smo zadovoljni uslužnim pristupom grada koji je vrlo zainteresiran za moderne razvojne projekte sa značajnom ekološkom komponentnom. Možda su zato pregovori bili vrlo konstruktivni i vrlo brzo smo postigli potrebne dogovore. Predani smo podršci razvoju grada i cijelog područja te se veselimo daljnjoj suradnji.

Jeste li odlučili tko će biti izvođač radova?

HARTMAN: U Hrvatskoj smo uspjeli uspostaviti suradnju s nekoliko tvrtki koje imaju veliko i potrebno iskustvo sa sličnim projektima. No, konačna odluka još nije donesena, a izvođača ćemo odabrati na odgovarajućem natječaju, za koji su zainteresirane i domaće i strane tvrtke. Bude li sve kako smo planirali, počet ćemo s gradnjom 2023.

Kako ocjenjujete učinak ovog projekta na lokalnoj razini?

PROKOP: Nastojimo u to područje dovesti ne samo logističku halu, već prije svega vrlo inovativan projekt koji uključuje elemente kao što su zelena fasada, fotonaponski paneli na krovu i mnoge druge inovacije.

Stoga vjerujemo da ćemo našim projektom osigurati i zanimljiva radna mjesta, za visokokvalificirane i za manje kvalificirane djelatnike. Financijski učinak bit će, također, značajan za lokalno područje, s obzirom na to da će u gradski proračun stizati pozamašni prihodi od lokalnih poreza i naknada.

Jan Prokop/PD

Najavljuje se zapošljavanje i do 800 skladištara. Brine li vas eventualni manjak radne snage na tržištu? Što će se radnicima nuditi u sklopu materijalnih prava?

HARTMAN: U projektu smo puno pažnje posvetili stvaranju što zanimljivijeg radnog okruženja za djelatnike koji će raditi u zoni. Kvalitetni uvjeti rada trebali bi jamčiti da se zaposlenici osjećaju ugodno na svojim radnim mjestima i da su zainteresirani za sudjelovanje u projektu. Stoga vjerujemo da ćemo i na ovom području biti uspješni.

Kako ste lokalno ekipirani, tko je u timu koji će lokalno provoditi aktivnosti na realizaciju projekta, te planirate li osnivanje lokalne tvrtke?

PROKOP: RC Europe Group u Hrvatskoj je prisutan već nekoliko godina. Imamo mali lokalni tim kojem pružamo aktivnu podršku iz našeg sjedišta iz Češke. Tehnički direktor i Voditelj leasinga najbolji su profesionalci u cijeloj grupi, a financijama upravljamo iz Češke. Postupno osposobljavamo i educiramo naš lokalni tim kako bi u budućnosti mogli samostalno razvijati projekte.

Kad ste započeli pripreme za ovaj projekt i što se pokazuje kroz usporedbu s drugim projektima?

HARTMAN: Sve je počelo prije otprilike tri godine kad smo krenuli u proces osiguravanja zemljišta. Svi projekti su slični, razvoj se bavi rješavanjem problema i izazovima na dnevnoj bazi. Nisu zaobišli ni ovaj projekt, ali naš je tim, uz podršku domaćih stručnjaka i izvođača, brzo riješio sve probleme.

Ako išta izdvaja našu tvrtku od velikih tvrtki koje se bave sličnim projektima, to je velika uključenost cijele naše grupe – od vlasnika do zaposlenika – u strateške projekte. To nam daje snagu da se učinkovito nosimo s poteškoćama. I opet želim istaknuti veliku podršku gradske uprave. To je omogućilo da projekt provodimo relativno glatko, s obzirom na njegovu veličinu i složenost.

Kako je na njegovu dinamiku utjecala pandemija?

PROKOP: Značajno. I negativno i pozitivno. S jedne strane, bilo je teško sastati se s vlasnicima zemljišta, s predstavnicima vlasti, putovati u Hrvatsku. No, istodobno je došlo do procvata e-trgovine diljem Europe, od čega je logistički sektor također ostvario korist.

Što se za tvrtku RC Europe može navesti glede vlasničke i upravljačke poluge?

HARTMAN: RC Grupu smo osnovali 2005., a ujedno smo i njeni vlasnici te direktori. Od razvoja malih robnih kuća za međunarodne lance prerasli smo u grupu koja je aktivna u Češkoj, Rumunjskoj, Srbiji i Hrvatskoj i koja danas ostvaruje vlastita ulaganja.

U svakoj zemlji radimo nešto drugačije, ali općenito smo uključeni u segmente shopping parkova, poslovnih zgrada, stambenih zgrada i obnovljivih izvora energije. Naše podružnice su u svim zemljama u kojima poslujemo neovisne i njima upravlja tzv. country manager. Financijama upravljamo iz naše središnjice u Češkoj.

Gdje je sve prisutna sa svojim glavnim poslovnim operacijama i u kojim djelatnostima, kako se razvijaju te osjećate li posljedice korona krize?

PROKOP: Najviše imovine imamo u Rumunjskoj, a slijede Srbija i Češka. Uvijek smo uključeni u razvoj, ulaganja i upravljanje našim nekretninama. Epidemija COVID-a vjerojatno nas je najviše uplašila na samom početku, ali ubrzo smo shvatili da život ide dalje. Oprezni smo optimisti i želimo da se svijet što prije vrati u normalu.

Koliko ljudi zapošljavate i koja se razina prihoda ostvaruje, te što je u planu po tom pitanju za predstojeće razdoblje?

HARTMAN: U grupi imamo više od 100 zaposlenih. Ovaj broj će rasti zajedno s projektima koje razvijamo. I zato ulažemo u mlade talente. S druge strane, mnogi naši zaposlenici su u Grupaciji već niz godina, a nije neobično da neki za nas rade i preko 10 godina.

Koji su dosad ostvareni najznačajniji projekti? Jeste li već razvijati projekte gradnje logističko-distributivnih centara u svom vlasništvu, i koja su iskustva u svezi s time u poslovanju?

PROKOP: Izgradili smo prodajne parkove i poslovne zgrade. U Češkoj također kupujemo atraktivne nekretnine u središtima većih gradova i tamo razvijamo uglavnom stanove. RC Zone Samobor naš je prvi ulazak u svijet logistike.

Ima li RC Europe, pored logistike, ambicija i u drugim područjima u Hrvatskoj?

HARTMAN: U Hrvatsku smo ušli s interesom za razvoj apartmana uz more, kao i mnogi drugi investitori. Postupno smo, međutim, shvatili da nam je na moru puno bolje boraviti u slobodno vrijeme, nego poslovno. Uz to, među domaćim mladim obrazovanim ljudima pronašli smo velik potencijal i shvatili da je Hrvatska puno više od lijepog mora i obale. To je zemlja velikih mogućnosti i sretni smo što smo dio njih.