U Hrvatskoj je od početka recesije propalo, odnosno obrisano po službenoj dužnosti i redovitoj proceduri sudova, više od 20 tisuća društava. Prema podacima Visokog trgovačkog suda, u ovu godinu je preneseno više od  2700 postojećih slučajeva kojima će se pridodati novi. Broj blokiranih poslovnih subjekata, prema Fininim podacima od 31. ožujka ove godine, je 67 tisuća, objavljeno je u novoj mjesečnoj publikaciji tvrtke Forenzika Prima. 

U tvrtki Forenzika Prima također upozoravaju da se dodatnom mjerom predstečajne nagodbe, kojom bi se trebala pojačati financijska disciplina te olakšati naplata potraživanja, zapravo nepotrebno produljuju muke po dužnicima i vjerovnicima.

„Vlada je svjesna da je nelikvidnost najveća prepreka reanimaciji hrvatskog gospodarstva, no upitno je koliko mjera predstečajne nagodbe može pomoći. Možda bi praksa uvođenja odgovornosti, odnosno stigmatizacije loših i neodgovornih poduzetnika, te u konačnici privremena zabrana obavljanja trgovačke djelatnosti i obavljanja rukovodećih poslova u tvrtkama bilo koje vrste doprinijela toj nužnoj promjeni, smatra Diana Antičić, direktorica društva Forenzika Prima, otvarajući time pitanje hoće li predstečajna nagodba pomoći tvrtkama poput Magme, IGH, Diokija ili Dalekovoda, ili se time samo odgađa stečaj. 

U publikaciji tvrtke podsjećaju da u Hrvatskoj svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, no onaj koji pokreće stečajni postupak dužan je uz redovnu sudsku pristojbu platiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 10 tisuća kuna. Uz pristojbe dužni su platiti i predujam za troškove prethodnog postupka, i to u iznosu u kojem to zaključkom odredi sudac. Osim mjerljivih troškova postoje i nemjerljivi troškovi stečajnih postupaka, a to su prije svega oni koji nastaju pri likvidaciji.