Iako je predstečajni postupak od rujna 2015. u nadležnosti trgovačkih sudova, još postoji velik broj upravnih sporova vezanih uz stare Finine predstečajeve. Pokrenuti su prije novog Stečajnog zakona, pa ih po ranijem režimu rješavaju upravni sudovi, a da nije riječ o malom broju pokazuju i podaci Upravnog suda u Zagrebu. Do 20. svibnja tamo je zaprimljeno 347 tužbi, dosad je 195 riješeno, a tek 28 je usvojeno, dok se odluke trebaju donijeti u 152 predmeta.

Postupci prosječno traju 284 dana, pa se na odluke za poslovne prilike predugo čeka. No, mnogo važnija je velika gospodarska vrijednost tih i predmeta jer su predstečajevi "zapeli", a nagodbe se već dugo ne mogu sklopiti. Riječ je o tužbama vjerovnika protiv upravne administracije, što je svojevrsna anomalija u praksi koja dolazi do izražaja u činjenici da dužnik – tvrtka o čijoj je nagodbi riječ, u tim sporovima i ne sudjeluje. Kako se nezadovoljni vjerovnici spore isključivo s Finom i Ministarstvom financija, često dužnici ne znaju za pokrenuti spor i tko ga je pokrenuo. I dok se to pitanje tada istražuje, a sudovi sporove rješavaju svojim tempom, i interesi vjerovnika i dužnika u pogledu trajanja samih procesa uglavnom su podijeljeni. Od dužnika se žuri uglavnom onima koje i banke s razlogom pritišću, pa im gori pod petama zbog dogovorenih poslova jer ih ne mogu realizirati.

No, postoje navodno mnogi kojima duže trajanje postupka odgovara, jer posla nemaju. Takav cilj, zbog stanja u toj grani sudovanja, u dobroj mjeri mogu postići. Naime, prvostupanjski upravni sudovi zatrpani su novim predmetima, gomilaju zaostatke, a samo je onaj u Osijeku lani riješio više predmeta nego je zaprimio. Upravni sudovi u Zagrebu, Splitu i Rijeci imaju rekordne zaostatake. Broj neriješenih predmeta tako je na kraju prošle godine premašio 15.000. Službeni su to podaci Vrhovnog suda i potvrda neispunjenih najava da će novi sudovi, koji su od nule krenuli s radom 2012., pružati brzu uslugu svim korisnicima. Podaci su dio Izvješća o stanju sudbene vlasti za 2015.

 Za nove sudove organizirane u sklopu reforme upravnog sudovanja najavljivala se upravo učinkovitost. U svjetlu te promašene najave valja istaknuti pitanje kako su uspjeli zabilježiti sve veće zaostatke, pa su i predstečajevi na svoj način žvrtve. Ovo stanje prijetnja je za uredno funkcioniranje i trogodišnji rok za donošenje prvostupanjske odluke. Razlozi porasta broja neriješenih predmeta u trgovačkoj grani vezani su uz izmjene Stečajnog zakona, koji je doveo do velikog broja stečajnih predmeta – 16.000, i to u posljednjem kvartalu 2015. Riječ je o novim predmetima koji stoga nisu mogli biti riješeni, zbog čega je 34% povećan broj neriješenih, stoji u izvješću Branka Hrvatina.

Zaostacima upravnih sudova kumovalo je, pak, neuvažavanje preporuka struke da se u reorganizaciji udvostruči broj sudačkih dužnosnika. Četiri Upravna suda počela su djelovati s ukupno tek 20 sudaca; 11 u Zagrebu te po tri u Splitu, Rijeci i Osijeku. U prvoj godini rada zaprimili su 12.000 predmeta, riješili oko 4800, a na kraju prve godine već su imali 7000 neriješenih predmeta. Propuštena je tako prilika da se u početku rada novi sudovi istaknu kao pozitivan primjer, a za to je prema mišljenju struke bilo trebalo između 35 i 40 sudaca.

S druge strane, bivši Upravni sud RH svojom transformacijom u Visoki upravni sud danas ima svega dva predmeta starija od tri godine. Unatoč lanjskom povećanju broja primljenih predmeta u odnosu na 2014. od 84%, održava ažurnost i smanjuje zaostatke, na kraju 2015. imao je svega 722, ili 30 zaostatka po sucu. Iako je Milanovićeva Vlada prisnažila upravne sudove s nekoliko sudaca, pokazalo se to nedostatno. U zaostacima prednjači Upravni sud u Zagrebu – čak 6500 na kraju 2015. Godišnje dobije oko 5000 novih. Omjer riješenih i primljenih predmeta je oko 90%, a očekivano vrijeme rješavanjaje 426 dana, no broj predmeta (među kojima su i predstečajni) po sucu raste: za razliku od njih 519 u 2012., lani ih je bilo 700.