Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman očekuje da bi oporavak domaćeg dioničkog tržišta mogao uslijediti s oporavkom realnog sektora od krize u Agrokoru, a u razgovoru za Hinu kazao je i da su spremni za nadzor obveznih mirovinskih fondova nakon što im novi zakon omogući ulaganja u infrastrukturne projekte, start-upove i dr.

Novim zakonom o obveznom mirovinskom osiguranju propisima o mirovinskim fondovima bit će omogućeno ulaganje fondova u infrastrukturne projekte, start up-ove…. Koje su prednosti i nedostaci toga?

Predložene promjene pred mirovinska društva stavljaju nove izazove jer nova ulaganja poput infrastrukturnih i start-up projekata podrazumijevaju i provođenje odgovarajućih analiza, kako s pravnog i operativnog, tako i s aspekta rizika. Svaka liberalizacija sa sobom nosi i određenu odgovornost, pa su očekivanja HANFA-e, kao regulatora i nadzornika mirovinskih društava, u odnosu na takva potencijalna ulaganja velika.

HANFA je spremna za takve promjene i u Zakon o obveznim mirovinskim fondovima ugradila je elemente koji daju mogućnost nadzora mirovinskih fondova o tome gdje i kako ulažu novac budućih umirovljenika. Naime, obje kategorije ulaganja nedvojbeno mogu pomoći unaprjeđenju hrvatskog gospodarstva, a start-up projekti posebice u odnosu na razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Ulaganje u takve projekte bit će zakonski regulirano te će se odvijati kroz regulirane platforme registrirane kod jednog od regulatora unutar EU, odnosno one platforme koje prihvaća HANFA. Cijeli proces morat će biti strukturiran tako da može biti kvalitetno nadziran, s obzirom da je riječ o javnim sredstvima svih umirovljenika, a pri čemu će HANFA imati važnu ulogu.

Hoće li te aktivnosti fondova zahtijevati i veći (stroži) regulatorni nadzor?

Nove aktivnosti mirovinskih društava će nedvojbeno zahtijevati i složeniji i temeljitiji regulatorni nadzor. On ne mora nužno biti stroži, ali mora biti drugačije koncipiran, s obzirom na to da je riječ o novim ulaganjima i procesima, a samim time i o novim nadzornim praksama kojima će se mirovinski fondovi morati prilagoditi.

Kako pobuditi kod građana, posebice mlađe dobi, potrebu za dodatnom mirovinskom štednjom kroz 3. stup, ulaganjem u fondove i dr. i što tu može učiniti Hanfa kao regulator?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Mladi ljudi su već zbog svoje dobi manje zainteresirani za problematiku mirovina jer im to čini vrlo daleko i zato je jako važno raditi na njihovom osvještavanju i povećanju financijske pismenosti.

Važno je kod svih građana, a posebno mladih, stvoriti svijest da se za svoja veći standard u mirovini moraju pobrinuti već sada, dok imaju primanja koja mogu ulagati za svoju budućnost. Zato je važno kontinuirano raditi na financijskom opismenjavanju, a čemu HANFA već nekoliko godina daje značajan doprinos.

Uspostavili smo kvalitetne odnose s dosta visokoobrazovanih ustanova i srednjih škola te svake godine, samostalno ili u suradnji s našim partnerima poput HGK, održavamo brojne edukacije i na taj način doprinosimo povećanju financijske pismenosti. Uz to, izradili smo nekoliko edukativnih brošura i kratkih video materijala, koje besplatno distribuiramo, a dostupni su i putem internetske stranice HANFA-e.

Podržavamo inicijativu unesenu u prijedloge mirovinskih zakona (ZOMF i ZDMF) da mirovinska društva svake godine moraju ulagati dio svojih prihoda u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji i dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.

Kako ocjenjujete situaciju na domaćem tržištu kapitala, koje zadnjih godina stagnira, i s tim povezanu situaciju u brokerskoj industriji?

Hrvatsko tržište kapitala bilježi sličnu dinamiku kao i ostala usporediva tržišta srednje i istočne Europe. Tržišta kapitala u zemljama Nove Europe su pokazala puno sporiji oporavak u odnosu na zemlje Stare Europe koja su se znatno brže oporavljala nakon krize.

Prema istraživanjima, posljedica je nedostatka dionica na tržištu koje su vezane za proizvodni sektor. To najbolje u Hrvatskoj pokazuju kompanije koje iza sebe imaju proizvodnju, pa je tako primjerice Podravka ove godine privukla veliki interes ulagača. Drugim riječima tržište kapitala ne može funkcionirati u odvojenom svijetu od realnog sektora, nego je ono upravo njegova refleksija.

Ima li naznaka da bi tržište kapitala moglo živnuti i otkud bi mogli doći poticaji?

Oporavak tržišta kapitala će krenuti usporedno s oporavkom realnog sektora. Kada pogledate Zagrebačku burzu, onda se vidi da na njoj prevladavaju dionice iz turističkog i uslužnog sektora. Ti sektori imaju pozitivne rezultate i time privlače investitore.

Kada se realni sektor oporavi od situacije koju smo imali s Agrokorom i kada se pojave nove dionice vrijednih kompanija koje su preko noći nestale s tržišta tada će živnuti i tržište kapitala. Dodatni poticaj bi mogao doći od strane države koja bi mogla napraviti inicijalnu javnu ponudu neke državne tvrtke i za to je najbolji trenutak upravo sada.

Uz sve to potrebno je vratiti povjerenje malih investitora. Nadamo se da će tome doprinijeti i nove ovlasti HANFE u dijelu poštivanja standarda financijskog izvještavanja. Svoj doprinos svakako će dati kvalitetno korporativno upravljanje izdavatelja i poboljšanje kvalitete objave propisanih informacija.

Jedno od potencijalnih rješenja za oživljavanje tržišta kapitala nazire se u korištenju novih tehnologija, čija upotreba nezaustavljivo raste, a time se širi i spektar financijskih usluga i proizvoda temeljenih na novoj tehnologiji.

Što bi se trebalo promijeniti u investicijskoj klimi da mali ulagači počnu ponovno ulagati u rizičniju imovinu poput dionica?

Potrebno je jačati povjerenje u tržište kapitala na čemu trebaju raditi zajednički svi sudionici. Također, potrebno je poticati i aktivno dioničarstvo, sudjelovanje na glavnim skupštinama, upoznavanje i prakticiranje prava dioničara te raditi na podizanju razine financijske pismenosti općenito, u odnosu na financijske proizvode, ali i pružatelje usluga.

Ulaganje na tržištu kapitala je rizik i svaki ulagatelj mora znati odrediti koliko je rizika spreman podnijeti te kada želi izaći iz koje ulagačke pozicije. Potrebno je inzistirati na visokoj razini korporativnog upravljanja, kvaliteti objavljenih informacija i na kvalitetnim odnosima kompanija s njihovim ulagateljima.

Bez obzira na stresna razdoblja koja se periodički pojavljuju, na tržištu kapitala se može i zaraditi, uz prethodnu edukaciju i upoznavanje s pravilima po kojima tržište funkcionira.

Koji su potencijali doprinosa domaće osiguravateljske industrije razvoju domaćeg tržišta kapitala?

U poslovanju osiguravajućih društava i njihovom utjecaju na tržište kapitala postoji još znatan potencijal rasta, osobito u segmentu ulaganja u dionice.

Osiguravajuća društva danas imaju puno više slobode i prostora u ulaganjima nego što je to bilo ranije i time imaju veću odgovornost, a mi očekujemo da politika ulaganja bude razborita i profitabilna.

Izloženost osiguravajućih društava pojedinim vrstama ulaganja, prije svega državnim obveznicama, posljedica su ranije zakonske obveze ulaganja od minimalnih 50 posto u obveznice, dok su ulaganja u ostale vrste imovine poput dionica, nekretnina i slično ovisila o politici ulaganja samog društva.

Međusobna povezanost tržišta kapitala i osiguravajućih društava je važna za razvoj tržišta kapitala i sigurnost ulaganja osiguravatelja. Svoju solventnost osiguravatelji pokrivaju i u uvjetima viših kapitalnih zahtjeva te se smjer i daljnji potencijal u ovom segmentu svakako očekuje.

Koje su glavne novosti koje donose izmjene Zakona o osiguranju?

Najveća novost odnosi se na režim i način distribucije osiguranja te obaveznu godišnju edukaciju distributera osiguranja, u trajanju od 15 sati godišnje. To će osim društava za osiguranje obuhvatiti i gotovo 20.000 fizičkih osoba koje se bave distribucijom osiguranja i koje se trenutačno nalaze u registru HANFA-e.

Jedna od važnih promjena odnosi se i na obavezu da svi posrednici u osiguranju moraju uspostaviti određene interne procedure za upravljanje proizvodima i procjene rizika svake police osiguranja te o tome voditi pripadajući evidenciju, a u cilju što kvalitetnije zaštite prava osiguranika.

HANFA će uskoro donijeti pripadajući pravilnik kojim će definirati detalje, a koji će se, kao i više informacija, moći pronaći i na internetskoj stranici HANFA-e.