Ako o budućnosti razmišljate tek danas, možda je već kasno. S obzirom na brzinu kojom se svijet mijenja pa tako i biznis, promjene i trendovi moraju se predvidjeti puno prije. Poslovni dnevnik stoga organizira konferenciju Change makers (30. rujna) o novoj eri korporativnog upravljanja. Sjajna je to prilika za inspiraciju, povezivanje ili unaprjeđenje svog vodstva, a o svemu tome raspravljat će vodeći stručnjaci i poduzetnici koji oblikuju poslovnu budućnost Hrvatske i regije. U panelu koji govori o tome što kada tvrtka postane velika, sudjeluje i Darko Horvat, predsjednik Uprave BOSQAR-a. On se osvrnuo na najveće izazove na tom putu.

govor u new yorku

Milanović: ‘Živimo u teškim vremenima, moramo gledati sebe i svoje interese’

“Svaka faza rasta ima specifične izazove. Kada rastete organski i akvizicijski kao mi od 2016. godine, ključni izazov je zadržati agilnost i kulturu koja vas je dovela do prvog uspjeha. BOSQAR INVEST je u proteklih devet godina proveo više od 80 akvizicija. To zvuči impresivno, ali u praksi znači stalne integracije, balansiranje različitih kultura i izgradnju sustava dok pokušavate očuvati poduzetnički duh. Istovremeno učite živjeti s neizvjesnošću. Tijekom godina suočavali smo se s nizom globalnih i lokalnih izazova. Primjerice, od regulatornih promjena u Njemačkoj, preko potresa u Turskoj, do pandemije COVID-19 – i svaki smo test uspješno savladali. Pandemija je za nas bila najveći test do sada, a upravo kroz nju dodatno smo razvili kompetencije kriznog menadžmenta i naučili donositi brze odluke, prilagođavati procese te osiguravati kontinuitet poslovanja i u najzahtjevnijim okolnostima.”

S obzirom na to da se u poslovanju sve više koristi i umjetna inteligencija, pitanje je kako ona utječe na liderstvo.
“Liderstvo ne znači imati sve odgovore, već postavljati prava pitanja i stvoriti okruženje gdje ljudi inoviraju i preuzimaju odgovornost. Tako smo pristupili i umjetnoj inteligenciji. BOSQAR je svoj AI portfelj razvio godinama prije nego što se ta tehnologija našla u fokusu šire javnosti. Kada smo transformirali Mplus iz klasičnog BPO-a u tech-enabled business, nismo ni sami očekivali ovako brz iskorak. Danas veći dio potražnje za uslugama u tom segmentu dolazi upravo zbog naprednih AI alata. AI nije još jedan softver. To je nova paradigma rada i lideri koji to ne shvate na vrijeme, ostat će iza konkurencije.“

Nije lak ni prelazak iz faze startupa ili tvrtka srednje veličine u veliku korporaciju, koje vještine tada postaju ključne?
“Na početku ste u svakom detalju. Kako kompanija raste, lider mora dizati pogled na strategiju, na kompleksne promjene, na komunikaciju s investitorima, partnerima i timom. Ključno je znati kada se povući i prepustiti posao stručnjacima, a kada intervenirati, da bi vizija ostala jasna. Ta ravnoteža nije uvijek jednostavna, ali upravo ona omogućuje da iz svog tima dobijete najbolje. Naš uspjeh potvrđuje jedno – dugoročna vrijednost leži u ljudima. BOSQAR danas ima 16.000 zaposlenika i njihov talent je naš najveći kapital.”

Ljudi u svemiru

Povijesna prilika za našu zemlju: Kina poziva Hrvatsku u svemirski program

Koje su ključne lekcije naučene tijekom transformacije, pitamo ga.
“Svaka transformacija počinje iznutra, u ljudima i vrijednostima. Bez promjene kulture i mindseta, vanjske promjene su samo šminka. Iz perspektive lidera, transformacija je i osobni put. Potrebno je znati kada stati i poslušati, kada delegirati, ali i kada osobno stati iza odluke i povući organizaciju naprijed. Naša iskustva s rastom i rebrendiranjem naučila su me da je liderstvo često prvo služenje, a tek onda upravljanje. Upravo na tim temeljima – integritetu, otvorenosti i odgovornosti – gradimo kulturu povjerenja koja promjene čini održivima”, rekao je Horvat pa dao nekoliko konkretnih savjeta za one koji proživljavaju transformaciju.

“Prije svega, definirajte jasnu svrhu promjene – ljudi i tržišta spremniji su prihvatiti transformaciju kada razumiju njezin cilj. Ulažite u komunikaciju, edukaciju, strpljivost i dosljednost. Transformacija nije jednokratan projekt, već dugotrajan proces u kojem lider svojim primjerom mora ulijevati povjerenje i sigurnost. Rast ponekad dovodi do veličine organizacije unutar koje je lakše „usporiti“ i „skinuti nogu s gasa“. Ne dajte se zavesti – ako želite uspjeti, vaša organizacija mora ostati dovoljno agilna da zadrži dinamiku i poduzetnički duh koji su prvotno doprinijeli uspjehu.”

Za kraj je odgovorio i na to kakva će biti budućnost korporativnog upravljanja te koji se trendovi naziru.
“Ako pogledamo prema budućnosti korporativnog upravljanja, jasno je da više nema povratka na staro. Transparentnost, održivost i tehnologija su novi standard. Upravljačke strukture moraju biti otvorene, agilne i odgovorne, ne samo prema dioničarima, nego i prema zaposlenicima i društvu u cjelini. Iskreno vjerujem da se lider budućnosti mora fokusirat na održivost, razvoj ljudi i integraciju tehnologije. Oni koji to shvate na vrijeme, oni će voditi igru”, zaključio je.

Iako je CEO taj koji sve vodi, je li on stvarno najvažnija osoba u korporaciji pitamo Medeju Lončar, predsjednicu Uprave Siemensa Hrvatska te direktoricu za Sloveniju i Srbiju.
“Naši zaposlenici su istinski pokretači našeg uspjeha. U raznolikim timovima jednako je važno slušati kao i govoriti jer je svaki glas važan. Taj osjećaj pripadnosti rađa inovacije, potiče rast i donosi bolje rezultate. A u skladu s time, lider sve više mora biti onaj koji zna slušati, a ne samo donositi odluke. U Siemensu vjerujemo da se vodstvo ne definira titulom – već načinom razmišljanja, odgovornošću i posvećenošću drugima. Lideri čine razliku u trenucima koji su važni. A da bi ta razlika bila stvarna, ne postoji jedinstveni recept, jer svaki lider razvija svoj stil i pristup, prilagođavajući ga situaciji. CEO ima ključnu odgovornost jer postavlja viziju i svrhu rada organizacije, smjer i vrijednosti tvrtke i drži različite odjele u koheziji, ali sama titula ne znači puno ako iza nje ne stoji stvarna sposobnost inspiracije i aktivacije te inspiracije kod drugih. CEO bez motiviranih ljudi je samo funkcija na papiru i u organizacijskoj shemi, a s druge strane bez jasnog vodstva, čak i najtalentiraniji timovi mogu izgubiti fokus i potencijal. Uloga CEO-a je, dakle, sve više uloga facilitatora – to je netko tko zaposlenicima mora omogućiti prave uvjete, tko ih usmjerava i daje im podršku, korigira ako je potrebno i stvara okruženje u kojem timovi mogu uspjeti”, kaže pa dodaje kako sebe vidi kao vođu:

OSIGURAJTE ULAZNICU

Još dva dana do Smart Industry 2026. – pogledajte tko su govornici

Kaić s velikom misijom

Ovaj mali brod čuva veliko blago koje ne smijemo izgubiti

porezne promjene

Vlada sprema jednu od najvećih poreznih promjena: Već sad izračunajte kolika će vam biti mirovina

“Za sebe bih rekla da sam otvorena, direktna i uključujuća. Vjerujem da su iskrenost i povjerenje temelj. Kao što često ponavljam, smatram da su poštenje, iskrenost, otvorenost, povezivanje i usmjerenost prema budućnosti ključne su osobine uspješnog vođenja. Trudim se ljudima dati prostor za samostalnost i kreativnost, poticati razvoj i graditi povjerenje, ali istovremeno pokušavam jasno postavljati smjer i ciljeve. Još odmalena želim povezivati ljude i ta želja me i dalje vodi. Prije mnogo godina, kad su analizirali moj stil vođenja, opisali su ga kao podržavajući. U to vrijeme takav pristup nije bio u trendu, no to je uvijek bio moj stil vođenja, koji se s vremenom razvijao. Danas se to naziva autentično vođenje.”

Što je stoga najvažnije za korporativno upravljanje današnjice?
“Poslovno okruženje nikada nije bilo dinamičnije – tehnologija, regulative, konkurenti i očekivanja kupaca i investitora mijenjaju se brže nego ikad. Uspješno korporativno upravljanje znači stalno prilagođavanje, uz istovremeno poštivanje temeljnih etičkih i održivih principa. Vrlo je važno i traženje pravog balansa. Ključno je poslovati kao društveno odgovoran partner i voditi tvrtku ne samo prema profitabilnosti, nego uključiti i interese šire zajednice i ciljeve održivosti. Tvrtke više ne mogu postojati i opstati same za sebe, nego trebaju aktivno doprinositi zajednici, biti održive i transparentne. U suvremenom korporativnom upravljanju ključni su i povjerenje, osnaživanje zaposlenika i usmjerenost na rezultate. Također je važno da su strategije prilagođene dinamičnom okruženju s naglaskom na dugoročnu održivost i inovacije što će tvrtkama osigurati dugoročnost poslovanja u okruženju kontinuiranih promjena.”

Kako će se mijenjati upravljanje budućnosti?
“U uvjetima neizvjesnosti i brzih promjena brzo se mijenja i uloga i odgovornosti CEO-a. Budućnost upravljanja bit će sve manje hijerarhijska, a sve više partnerska. Lideri više neće biti samo donositelji odluka, od njih će se očekivati da znaju voditi u neizvjesnosti, brzo reagirati ali i po potrebi mijenjati smjer. Uz to će morati biti odlučni, inspirativni, imati energije, biti stabilni, ali i jako dobri u povezivanju. Najbolji lideri će morati znati prilagoditi strategiju “u hodu” i uočiti nove prilike prije konkurencije jer rigidni planovi često ne mogu držati korak s promjenama. Nekada smo radili vizije za 10 godina unaprijed, a sada čak ne znamo što će biti za tri godine. Upravljanje budućnosti zahtijevat će vrlo visoku razinu prilagodljivosti, sposobnost brzog učenja i duboko razumijevanje digitalnih tehnologija te općenito trendova u poslovanju. Uz tehnička znanja, ključne će biti i meke vještine. Digitalna transformacija i umjetna inteligencija traže nova znanja o AI i big data te višu razinu tehnološke pismenosti – zato budući lideri moraju razvijati način razmišljanja koji podrazumijeva spremnost na nove ideje, prilagodbu promjenama i stalno usavršavanje. U isto vrijeme, društvo i politike često ne prate tempo tehnoloških promjena. Zbog toga lideri sve više postaju most između tehnologije, etike, društva i tržišta – povezujući ono što se često razvija odvojeno. Upravo ta sposobnost balansiranja između ljudskih i tehnoloških vještina postat će ključ uspješnog vođenja u budućnosti.”

Podaci DZS-a

Nezaposlenost porasla, trgovina po broju radnika pretekla industriju

Medeja Lončar dala je svoje viđenje utjecaja umjetne inteligencije na poslovanje.
“Umjetna inteligencija već ima snažan utjecaj na poslovanje – omogućuje automatizaciju rutinskih zadataka, dublju analizu podataka i brže donošenje odluka. No, vjerujem da njezin najveći utjecaj neće biti tehnički, već društveni. Osobno umjetnu inteligenciju vidim kao alat koji osnažuje ljude, a ne kao zamjenu za njih. Može nam pomoći, ali samo ako znamo razmišljati kritički i ne prepuštamo mu sve odluke. Tehnologiju moramo koristiti na način da koristi ljudima. Na svima nama, koji radimo u tehnološkom sektoru, je odgovornost da osiguramo da umjetna inteligencija doprinosi kvaliteti života i rješavanju stvarnih društvenih izazova.”

Za sve one koji misle da je lako biti na čelu nečega, Lončar je opisala prosječni dan nekog predsjednika Uprave i nije nimalo glamurozan.
“Dani su ispunjeni sastancima, razmjenom ideja i donošenjem brzih odluka. Uz strateške zadatke i administraciju, stalna konstanta i najbitniji dio je ipak aktivno slušanje i komunikacija sa zaposlenicima. Vjerujem da najbolji lider nije onaj koji sve zna, nego onaj koji zna postaviti prava pitanja i okupiti prave ljude. Zato je moj dan mješavina analiza, suradnje, refleksija… i puno učenja. Moram priznati da nikada nisam radila tako regionalno i dinamično kao sada, iako je iza mene već većina moje karijere.”