Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jučer je predstavila prijedlog mjera populacijske politike nakon što je Vlada odbila zajedničku sjednicu na gorući problem demografije.

Ključne mjere koje je predložila nisu samo on obiteljske politike, nego i gospodarske, mjere useljavanja, mjere za rješavanje problema blokiranih građana i praktički ulaze u sve segmente društva i države, te je za njih potrebna suradnja vlasti, opozicije, gospodarstvenika, ali i rebalans proračuna. Ponovno je predložila da se osnuje zasebno Ministarstvo demografske revitalizacije, ili da potpredsjednik Vlade s užim timom suradnika radi na revitalizaciji zemlje te treću varijantu da se osnuje Ured Vlade za demografsku revitalizaciju.

"Ostati ravnodušnim na demografsko nestajanje Hrvatske značilo bi odustati od budućnosti. Provedba ovih mjera ima svoju cijenu, ali neprovedba još i veću. Vodi nestanku hrvatske države i hrvatskog naroda u ne tako dalekoj budućnosti", kazala je predsjednica. Upozorila je da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika i da će ih prema projekcijama do 2051. izgubiti 1,1 milijun, te da će tada broj mladih do 14 godina biti manji za 41,9 %, dok će se broj građana u radnoaktivnoj dobi uz ovakve trendove smanjiti za 36,5%, a broj starijih iznad 65 godina će samo rasti.

U toj situaciji, jasno je, kaže, da je neodrživ mirovinski sustav, a kamoli tržište rada. Zato je na pitanje o cijeni provedbe mjera uzvratila protupitanjem "Koliko košta budućnost?". Kada je riječ o predloženim gospodarskim mjerama navela je da je porezna reforma ključ svega, da treba smanjiti troškove rada i povećati neto plaće, reformirati javnu upravu da bude uslužni centar građanima i društvu umjesto da djeluje kao represivni aparat i provesti njezinu punu digitalizaciju.

Nužno je, veli, i usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama modernog gospodarstva. Osim toga, predlaže da se delimitiraju rodiljne i roditeljske naknade za drugih šest mjeseci, da naknada za drugo i svako sljedeće dijete bude – 20% prosječne plaće, da svako dijete ima pravo na vrtić, te na produženi boravak i besplatni prijevoz u školu.

Među mjerama za useljavanje navela je izmjenu Zakona o hrvatskom državljanstvu kako bi ga dobili potomci treće i četvrte generacije iseljenika, ali i da je nužno ciljano useljavanje i drugih useljenika u skladu s potrebama našeg tržišta rada. Među mjerama za rješavanje problema blokiranih navela je da ovršni postupak treba vratiti u nadležnost sudova i isključiti posrednike koji generiraju troškove, ograničiti zatezne kamate, preispitati zakonitost, regulirati rad tvrtki za naplatu potraživanja, izmijeniti Zakon o stečaju potrošača, uvesti institut apsolutne zastare.