Cilj je da dobijemo educirane klijente koji će znati procijeniti i birati ono što odgovara njihovim potrebama, na što nas potiču Europska komisija i Svjetska banka

Hrvatski ured za osiguranje (HUO) dostavio je Vladi posredovanjem Ministarstva financija inicijativu kojom traži da se konačno pristupi izradi nacionalnog programa financijskog obrazovanja stanovništva. S obzirom na to da Ministarstvo pravosuđa navodno užurbano radi na prijedlogu zakona o stečaju potrošača koji bi, prema neslužbenim najavama, u primjeni trebao biti već od 2012. kako bi regulirao pitanja stečaja fizičkih osoba, financijsko opismenjavanje stanovništva time zapravo dodatno dobiva na aktualnosti.

Hrvoje Pauković, direktor udruge koja okuplja osiguravateljsku industriju, iznosi razloge koji su HUO motivirali na ovaj iskorak.

Što je HUO potaknulo da istupi s ovom inicijativom?
Financijsko obrazovanje stanovništva postaje sve važnije zbog dinamičnih, globalno povezanih i sve složenijih financijskih sustava. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Europska komisija, Svjetska banka kao i Europska federacija osiguratelja i reosiguratelja (CEA) već nekoliko godina upozoravaju na važnost financijskog opismenjavanja građana kako bi se znali nositi s rizicima. Potiču vlade da tu problematiku integriraju i u nacionalne školske programe, što su neke zemlje već i provele. Italija je, primjerice, u srednje škole uvela projekt u trajanju od 10 sati. Temelji se na ideji rizika i na dva glavna alata za njegovo upravljanje, a to su osigurateljska uzajamnost i prevencija. U kreiranju didaktičkih pomagala kojima se koriste talijanski srednjoškolci uz osiguratelje sudjelovale su i udruge profesora ekonomskih i pravnih znanosti te udruge za zaštitu potrošača.

S kakvim ste konceptom inicijativu obrazložili Ministarstvu i Vladi?
Predložili smo da u izradu nacionalnog programa financijskog obrazovanja budu uključena nadležna ministarstva, osigurateljska i bankarska branša te sve ostale financijske institucije, regulatori tržišta kao i udruge za zaštitu potrošača.
Svatko bi iz svoga resora dao doprinos, razradio mjere koje bi se potom uključile u školski program, a na Vladi je da odluči u koju bi razinu obrazovnog sustava uvrstila ovaj projekt. Nakon što krene provedba projekta, za koju godinu dobit ćemo educirane klijente koji će znati procijeniti i birati ono što odgovara njihovim potrebama, a financijska industrija bit će time primorana kreirati spektar proizvoda koji će potaknuti i tržišnu utakmicu.

Pristane li Vlada dati aktivnu potporu projektu financijskog opismenjavanja stanovništva, koja su područja ključna?
Svaki financijski segment ima svoje specifičnosti. Za osiguranje je, primjerice, bitno podizanje svijesti o brojnim rizicima i izloženosti pojedinca riziku, ali i edukacija o mogućoj štednji kroz životna osiguranja za mirovinu te oblicima isplate te dodatne mirovine.
Programom moraju biti uvažene različite potrebe stanovništva koje su pak ovisne ne samo o životnoj dobi ili prihodima pojedinca već i o načinu njegova razmišljanja, osobnim interesima, ali i stupnju prethodnog obrazovanja. Nacionalni program treba “pomiriti” danas nedostatnu teoriju i praksu iz mogućih financijskih odluka koja manjka mnogim građanima te dati kratkoročna i dugoročna rješenja uvažavajući, naravno, i gospodarsku situaciju.

Slovenci su nas i ovdje preduhitrili. Oni imaju nacionalnu strategiju.
Usvojili su je lani, provodeći naputke OECD-a čija su članica. U OECD-u su uvođenje financijskog opismenjavanja u škole prepoznali davno, a upravo rade program međunarodne evaluacije znanja i vještina za 2012. u koji su uvrstili i financijsko obrazovanje. Slovenci su već otišli i nekoliko koraka dalje, prihvatili su i inicijativu CEA-e koja potiče zemlje članice da financijsko obrazovanje integriraju u školske programe.
Suradnjom njihova Udruženja osiguratelja i Instituta za strukovno obrazovanje i izobrazbu kreiran je profesionalni standard za zvanje “tehnički asistent za osigurateljsko poslovanje” što je bila osnova za postavu visokoškolskog stupnja studijskog programa “ekonomist osigurateljske djelatnosti”, a na srednjoškolskoj razini imaju stručni standard za obrazovni program po nazivu “ekonomski referent za osigurateljsko poslovanje”.

Industriju osiguranja javnost nerijetko smatra nužnim zlom, segmentom koji trči za profitom. Očekujete li prigovore da ovom inicijativom zapravo zaobilazno radite promidžbu za branšu?
Nema skrivenog cilja, apsolutno odbijamo pomisao o promidžbenom djelovanju u školskom sustavu u interesu bilo koje grupacije. Za ilustraciju, spomenut ću da u Americi srednjoškolci kroz obvezni školski program, među ostalim, uče i kako ispuniti poreznu karticu. Podsjetit ću još jedanput i na golemu argumentaciju Europske komisije o nužnosti financijskog obrazovanja stanovništva. Naše polazište je neutralna platforma, ne za osiguratelje, već za cjelovitu financijsku industriju, a cilj je osposobiti ljude da se znaju nositi s rizicima i odlukama koje u određenim razdobljima života moraju donijeti. Pozitivna iskustva iz kampanje koju provodimo s policijom na smanjivanju broja neregistriranih vozila bila su nam poticaj da krenemo i s inicijativom o financijskom opismenjavanju stanovništva. Želimo “zagrebati” u još neke aktualne probleme te naći rješenje i za njih.

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem