Više od stotinu domaćih i međunarodnih stručnjaka iz područja izvansudskog rješavanja sporova okupilo se u Zagrebu u četvrtak na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji 19. hrvatski dani arbitraže i mirenja.

Sudionici najvećega međunarodnog savjetovanja u regiji raspravit će nova korigirana pravila kojima se provodi usklađivanje s međunarodnom praksom, koja su pred usvajanjem, arbitražna pravila Međunarodnoga izbranog sudišta, novi Zakon o mirenju koji je donesen ove godine te niz primjera iz prakse, uključujući i modele mirenja u Njemačkoj i Mađarskoj. Stalno izbrano sudište pri HGK te Komorin Centar za mirenje, organizatori skupa, najavili su tri panela o regionalnoj i međunarodnoj razini arbitaže, s naglaskom na arbitražnom rješavanju sporova u Makedoniji i Turskoj, koja su tržišta od velika gospodarskog interesa Hrvatske. Prema riječima prof. Mihajla Dike, predsjednika Stalnoga izbranog sudišta, broj arbitražnih sporova pred zagrebačkom arbitražom varira između 60 i 110 godišnje, a njihova vrijednost kreće se između 90 i 160 milijuna eura. Ove ih je godine bilo 62, no vrijednost im je premašila 110 mil. eura. Kako zagrebačka arbitraža ima više predmeta od svih sudišta koja rade na području bivše Jugoslavije, Dika smatra da bi se taj trend trebao nastaviti, što bi dovelo do oko 200 predmeta godišnje. S druge strane broj predmeta koji se riješi mirenjem i dalje je mali. Prema profesoru Krešimiru Sajku, predsjedniku Centra za mirenje pri HGK, ove ih je godine tako riješeno 20, a velike tvrtke nisu zainteresirane za mirenje.