Aktiviranje mrtvog kapitala u vlasništvu države premijer Tihomir Orešković od prvoga dana ističe kao važnu polugu u Vladinim planovima za kroćenje javnog duga. A ako je suditi prema najnovijem izvješću Državnog ureda za reviziju, i na razini lokalne države, za koju se ove godine očekuje oko pola milijarde kuna deficita, ima dosta potencijala za oživljavanje mrtvih kapitala. Županije, gradovi i općine su s krajem 2014. iskazale 112 milijardi kuna ukupne imovine, od čega se na nefinancijsku (stanove, poslovne prostore, zemljišta i sl.) odnosi čak 86 milijardi.

Više od polovice vrijednosti čine građevinski objekti (44 mlrd.), na zemljišta otpada trećina (28,5 mlrd.), a na tzv. imovinu u pripremi blizu 13 posto ili 11 milijardi. Raspolaganjem nekretninama u razdoblju od 2012. do 2014. 'lokalci' su ostvarili 2,8 milijardi kuna prihoda, što znači u prosjeku 930 milijuna kuna godišnje, pokazuje izvješće DUR-a o reviziji učinkovitosti njihova upravljanja i raspolaganja nekretninama. Približno četvrtinu prihoda 2014. donijeli su im zakupi poslovnih prostora, oko trećine su utržili prodajom zemljišta, a 10-ak posto prodajama i zakupima stanova. Nekretnine u vlasništvu JLPS uključuju ukupno 22.425 poslovnih prostora površine 3,6 milijuna četvornih metara, zatim 18.370 stanova površine 933.762 'kvadrata', te građevinska zemljišta ukupne površine 338,2 milijuna četvornih metara. Dok dio tih nekretnina koriste same lokalne jedinice, a dio ih iznajmljuju, krajem 2014. izvan funkcije bio je svaki sedmi poslovni prostor (njih 3473) te svaki deveti stan tj. 1979 stanova u njihovu vlasništvu.

"Za navedene nekretnine nisu poduzimane dostatne aktivnosti za njihovo stavljanje u funkciju", navode državni revizori. Među zamjerkama lokalnim vlastima ističu i da kod stjecanja pojedinih nekretnina "nisu obavljane analize kojima bi se utvrdila ekonomska opravdanost stjecanja". Naime, neke lokalne jedinice koje imaju poslovne prostore i ne koriste ih, istodobno su za svoje potrebe ili potrebe svojih proračunskih korisnika uzimale u zakup odnosno kupovale poslovne prostore. Uza sve, revizori DUR-a ustanovili su i da se 438 poslovnih prostora koristi bespravno, od čega se bez valjane pravne osnove ili suprotno ugovorenim uvjetima  (zbog čega se vode postupci radi iseljenja) najviše njih, čak 412, koristi u Gradu Zagrebu. Nakon obavljene revizije zaključili su da se u samo sedam od 20 županija (plus grad Zagreb) te u 19 od 127 gradova i šest od 428 općina nefinancijskom imovinom upravlja učinkovito.

Kod ostalih je to samo "djelomično", a glavne primjedbe odnose na boljke koje su u Hrvatskoj više-manje prisutne na svim razinama. Primjerice, lokalne jedinice ne raspolažu podacima o stvarnom stanju imovine kojom upravljaju i raspolažu. U poslovnim knjigama nije evidentirana pojedina imovina za koju su riješeni imovinskopravni odnosi, a za onu za koju nisu riješeni nisu poduzimane sustavne i planske aktivnosti za rješavanje te evidentiranje u poslovnim knjigama, ističe se u izvješću. Kao primjer dobre prakse u vezi s evidencijama o nekretninama ističu Istarsku županiju, koja je u ožujku 2015. gradovima i općinama dostavila popis nekretnina koje im pripadaju, i to sistematiziran po brojevima zemljišnoknjižnog uloška i s podacima koji su istovjetni onima u zemljišnim knjigama.

Mnogi gradovi i općine nisu ustrojili i ne vode registar imovine na način i s podacima propisanim za registar državne imovine. U poslovnim knjigama nerijetko nisu evidentirane sve poslovne promjene u vezi s nekretninama. Pojedina imovina nije evidentirana na propisanim računima niti je obavljen cjelovit popis imovine i obveza. Među zamjerkama ističe se i da često nije utvrđena namjena nekretnina te da nije ustrojena evidencija o ostvarenim prihodima i rashodima po pojedinoj nekretnini. Problem je i to što mnoge lokalne jedinice nemaju strategiju i godišnji plan upravljanja i raspolaganja nekretninama niti propisan način izvještavanja o ostvarenju.

Državni revizori napominju i da su pojedini poslovni prostori davani u zakup bez provedbe postupka javnog natječaja i bez zaključivanja ugovora o zakupu. Isto tako, ima i primjera da s pojedinim korisnicima stanova nisu zaključeni ugovori o najmu i nije obračunavana i naplaćivana najamnina. Ima i slučajeva da prije početka gradnje nekretnina nisu uređeni imovinskopravni odnosi ili da nije utvrđena ukupna vrijednost ulaganja i osigurana financijska sredstva. Premda se i same lokalne jedinice nerijetko žale na administrativne prepreke koje nisu do njih, čini se da i loklani proračuni imaju dosta prostora za racionalizaciju.

Učinkovite 32 lokalne jedinice

Pohvale Buzetu, Čakovcu, Dugoj Resi, Gospiću, Karlovcu…
Upravljanje i raspolaganje nekretninama državni su revizori ocijenili učinkovitim u Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj te Vukovarsko-srijemskoj i Zagrebačkoj županii. Među 19 gradova sa zadovoljavajućom učinkovitošću su Buzet, Čakovec, Duga Resa, Gospić, Karlovac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opatija, Ozalj, Prelog, Senj, Slavonski Brod, Slunj, Umag, Vinkovci te Virovitica i Zaprešić. A od ukupno 428 općina zadovoljavajuće učinkovito upravlja se nekretninama u vlasništvu samo u Domašincu, Kotoribi, Nedelišću, Orehovici, Rakovici i Svetom Martinu na Muri.
 

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti