Pravosuđe mora biti bolji servis gospodarstvu i u tom smjeru moramo napraviti niz izmjena u postojećim propisima, no pritom u Ministarstvu moramo dobro paziti da izmjenama ne destabiliziramo cijeli sustav, naglasio je Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, na Radnom ručku održanom u organizaciji HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika. Miljenić je okupljenim poslodavcima najavio konkretne aktivnosti u područjima koja su i poslodavci i Europska komisija detektirali kao kočnice bržem razvoju poduzetništva. Najveće zamjerke domaćem pravosudnom sustavu su neučinkoviti stečajevi, zaostaci u broju predmeta na sudovima i neučinkovite ovrhe, odnosno provedba sudskih odluka.

Brojni zakoni
Od 2006. godine, kada je počelo usklađivanje sa zakonodavstvom EU, Hrvatski sabor donosi prosječno godišnje između 400 i 500 novih zakona, što poduzetnicima predstavlja velik izazov što se tiče praćenja zakonodavstva i usklađivanja s novim rješenjima, istaknula je Anny Brusić, direktorica HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika. Ako nema pravne sigurnosti, poduzetnik ne može raditi, planirati pa ni ulagati, upozorio je Petar Lovrić, predsjednik HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika. Lovrić je napomenuo i da određeni dio novih zakonskih rješenja znatno otežava poslovanje malim i srednjim poduzetnicima te je ministra pozvao da se prilikom izrade prijedloga novih zakona povede računa o podzakonskim aktima koji su vrlo često zakonska rješenja znali dodatno zakomplicirati i poskupiti. "Nismo sretni što je novim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi upravna država preuzela pravnu državu pa očekujemo da će se tu stvari vratiti u normalu nakon čišćenja pravnih subjekata kroz ubrzani proces restrukturiranja ili gašenja", upozorio je Lovrić. "Okvir u kojem radimo nije dobar. Nama ne treba mala promjena, već reinvencija javnog sektora. Ono što vidim kao pet ključnih stvari na koje se moramo fokusirati u idućem razdoblju su: efikasan javni sektor koji će biti servis svojim građanima, fleksibilno tržište rada koje će omogućiti lakše usklađivanje broja zaposlenih s ekonomskim trendovima, afirmativan pristup poduzetništvu koji će dokinuti praksu gledanja na poduzetnike kao na sumnjive građane, jasno razgraničenje čime se država treba baviti kako bi se izbjegla neodrživa situacija u pojedinim segmentima na tržištu da je država i vlasnik i regulator te nam trebaju odgovorni pojedinci koji će birati obrazovanje za zanimanja budućnosti i koji će ulagati u svoje cjeloživotno obrazovanje. Ekonomski model po kojem se stalno zadužujemo je potrošen i trebamo ga mijenjati", istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a.

Strože kazne
Ministar Miljenić je okupljenim poslodavcima predstavio novine koje donose novi zakoni (Ovršni zakon, Stečajni zakon, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi) i naglasio da će se zakonskim izmjenama znatno ubrzati čitav pravosudni sustav i pojednostaviti postupci. Do kraja godine ministar je najavio i izmjenu Zakona o zemljišnim knjigama koji će bolje regulirati postupke, rasteretiti suce nepotrebnih radnji i ujednačiti različite prakse postupanja na razini pojedinih županija osnivanjem novoga visokozemljišnog knjižnog suda, izmjene prekršajnog i kaznenog zakona kojima će bolje definirati koje radnje spadaju u sferu prekršaja, a koje su kaznene, a najavio je i bolje definiranje i strože kažnjavanje zloporaba povjerenja i prijevare u gospodarskom poslovanju. Ideja je da sustav usmjerimo prema okrupnjivanju sudova i njihovoj specijalizaciji. Doista nema potrebe da svaki grad ima sve sudove, a specijalizacijom i okrupnjivanjem sudova izbjegavamo sindrom "malih sredina" u kojima se često ljudi žale na pristranost suca određenoj strani u postupku, zaključio je Miljenić.