Najveća greška u privatizaciji Ine bila je prodaja mimo natječaja 25 posto plus jedne dionice uz pravo veta 2003. godine mađarskom Molu, rekao je Davor Štern, nekadašnji direktor i bivši član Nadzornog odbora (NO) Ine, jučer na saslušanju pred saborskim Antikorupcijskim vijećem.

Štern je ustvrdio da je pravo veta bila “otrovna pilula” koja je tada ugurana u ugovor, bez čega ni jedna druga kompanija nije željela ući u Inu.

Posvjedočio je kako mu je pravnik Marijan Kostrenčić, koji je tada zastupao austrijski OMV, rekao da je bio zainteresiran za Inu, ali im u pregovorima nije dato pravo veta. Kad su kasnije saznali da je veto uključen u uvjete kupovine natječaj je bio gotov.

”Već tad je bilo razvidno da je Mol krenuo na Inu kao partner, u prvih nekoliko godina kao relativno tihi partner, osim što su imali funkciju financijskog direktora. Do 2008. – 2009. godine “išlo je kako je išlo”, a onda su počele promjene ugovora do kojih je dolazilo koruptivnim radnjama”, kazao je Štern.

Smatra kako može reći da se posljedice ugovora mogu poništiti, ali ne i to da su dionice kupljene bez obzira na koruptivne radnje.

Štern je ustvrdio da je kobna za Inu bila 2008. godina kad je u vrijeme povijesno visoke cijene nafte kupila 200.000 tona nafte, zbog čega je imala gubitak od 1,6 milijardi kuna pa je Mol priskočio u pomoć. Tada je počeo proces Molova “puzajućeg preuzimanja Ine”, smatra Štern.

Bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine (2012-2016) Siniša Petrović ustvrdio je kako je sadašnji način upravljanja i izbora NO-a i Uprave Ine potpuno protivan Zakonu o trgovačkim društvima, to je mješavina dualističkog i monističkog modela