Do isteka prvih 12 mjeseci Lex Agrokora preostaje nešto manje od dva mjeseca, a tek se otvaraju krucijalna pitanja za ishod postupka.

Dio njih izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak i članica privremenog vjerovničkog vijeća Marica Vidaković su pretresli na sastanku u ponedjeljak sa sutkinjom zaduženom za Agrokor Nevenkom Siladi Rstić. Sudeći po temama, nacrt nagodbe lako bi mogao biti predmet promjena. Sutkinja je izrazito protiv da se zadrže sadašnje skupine zbog problema koji se desio u skupini vjerovnika B i u tom smislu traži od Ramljaka da izađe s novom objavom.

Uz poteze na rekonstrukciji te skupine (10 mlrd. kn tražbina obvezničara osporenih od strane Adrisa) ne može se isključiti ni prekrajanje širih razmjera, međutim, to ovisi o izvanrednoj upravi. U tom bi slučaju ispočetka tekli svi rokovi i prikupljale se punomoći vjerovnika za predstavnike u stalnom vijeću, pa je pitanje koji će potez povući Ramljak i što će to značiti za samu obvezu suda i već ionako tijesne rokove.

No, za izvanrednu upravu na tom se sastanku iskristaliziralo što sud misli o temeljnom pitanju – tko će u ovom postupku imati pravo glasa. Iako zasad u formi usmenog zaključka koji je priopćila sutkinja Siladi Rstić, navodno uz nezadovoljstvo povjerenika, ipak je zaključeno, tvrde naši izvori, da će pravo glasa imati samo nenamireni vjerovnici.  Na naš upit prokuristica Kraša Marica Vidaković nije se o tome željela očitovati. Dok sutkinja ne objavi svoj stav, kaže, ne može ništa komentirati. Slično su poručili i iz Agrokora. Što se tiče pitanja vezanih uz skupine vjerovnika i ostvarivanje prava glasa u glasanju, navode, za te je odluke nadležan Trgovački sud u Zagrebu, i "do podnošenja bilo kakvih izmijenjenih prijedloga ili donošenja odluka suda o navedenim pitanjima, izvanredna uprava ih nije u mogućnosti komentirati".

Što se dosadašnjeg plaćanja starog duga tiče, kako iznose iz Agrokora, plaćen je malim i mikro dobavljačima u stopostotnom iznosu, u cijelosti, srednjima i velikima plaćeno je prosječno 40 posto starog duga, a kada se tome pribroji trgovinski kredit za dobavljače koji je pred zaključenjem te do sada plaćeni granični dug, onda se taj prosjek penje na plaćenih prosječno 45 posto starog duga.

Ukupan iznos tražbina dobavljača koje su plaćene do sada premašuje dvije i pol milijarde kuna. Povrh toga, dio starog duga koji je refinanciran kroz kredit o novom financiranju sa statusom najstarije tražbine tehnički je zatvoren i pretvoren u novi dug Agrokora", kažu iz Agrokora. Budući da u redovima dobavljača refinanciranje na ime roll up kredita tretiraju kao namirenje, njihove računice o dosad ukupno plaćenom dugu govore o blizu 7 mlrd. kuna.

Prema navedenom stavu suda, tvrde, za toliko bi trebalo umanjiti iznos od 31 milijardu kuna utvrđenih i nespornih tražbina. Za formiranje blokirajuće trećine glasova na nagodbu, stoga bi osnovica trenutno iznosila oko 24 milijarde kuna, a to po njima znači i da je rizik veći za izglasavanje nagodbe. Da vjerovnici po avansno plaćenom gube pravo glasa, jer primitak više ne moraju vraćati, potvrđuju i naši sugovornici pravnici, ekonomisti i revizori, koji podržavaju stav sutkinje Siladi Rstić.

Tako odvjetnik Mićo Ljubenko navodi da bi oni trebali imati pravo glasa samo ako bi se nagodbom umanjivala njihova prava, primjerice da su dužni vratiti razliku preko nagođenih iznosa. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Međutim, to nitko ne traži i generalno tražbine koje su naplaćene ne mogu nositi pravo glasa, jer više u tom dijelu nisu u statusu vjerovnika, kaže Ljubenko. Štoviše, Lex omogućuje izvanrednom povjereniku da svojom diskrecijskom odlukom odlučuje i kome i koliko će platiti, iz čega proizlazi, dakle, da je Ramljak imao pravo platiti i 100% starog duga, ali sad ti namireni, kao ni povjerenik, više nemaju argument da nagodba utječe na njih. Zakonom se, naime, ne predviđa da moraju vraćati naplaćeno, pa ako su se i 100% naplatili, to znači da su definitivno realizirali prava i interese, i izlaze iz postupka.

Revizorica Dubravka Kopun smatra da ovdje nema 'avansno plaćenog prava'. Kaže da su radili uplate pozivom na broj na pojedine fakture, a na članicama Agrokor Grupe je da ispravno provedu transakcije. "Ako oni u pozivu na broj navode da se radi o uplati računa, onda se uplaćuje po računu. Dakle, slažem se s pravnicima da se primljena sredstva ne moraju vraćati, jer se niti u jednoj situaciji nije radilo o avansnom plaćaju. I slažem se da za te tvrtke više nema logike da imaju pravo glasa jer su namireni, djelomično ili u cijelosti", navodi Kopun.

Dodaje kako, na žalost, i tijekom nekih predstečajnih postupaka imali takve situacije gdje su 'zabunom', iako se radilo o prijevarama, dužnici uplaćivali po računima svoja dugovanja – nisu to smjeli, a naravno da ne mogu vratiti taj novac natrag. Proceduralno Ramljak nije iznad sutkinje. Ona je ta koja odlučuje i o tome tko ima pravo glasa. No, uzmu li se u obzir drugi momenti o kojima se priča – primjerice određene intencije da se kompanijska jamstva u koncernu (Leda za Konzum i tako redom) ukinu kroz nagodbu, trenutno je mnogo toga otvoreno. Kako vrijeme curi, već se kalkulira i kakav je manevarski prostor za izvanrednu upravu, ako zatreba u pogledu eventualnog ukidanja osporavanja tražbina Sberbanka.