Kako bi gospodarstvenici i građani prošli u slučaju nefunkcioniranja Ustavnog suda RH (USRH) ako bi u srpnju iduće godine on spao na šest od ukupno 13 članova, koliki je inače puni sastav?

U aktualnoj neizvjesnosti oko formiranja Sabora i Vlade ovo se pitanje otvara temeljem prestanka mandata velikog broja članova USRH – ukupno ih je trenutno sedam, a u svjetlu činjenice što za kontrolu ustavnosti zakona, ali i za ustavne tužbe ako vijeće nije jednoglasno, ovo tijelo odlučuje u plenumu.  Navedeni mogući rasplet, potvrđuje se i u ocjenama naših sugovornika pravnih eksperata, izravna je prijetnja efikasnoj zaštiti zajamčenih ustavnih prava. Umjesto ukidanja, trebat će njegov rad unaprijediti, u suprotnome blokada bi dovela do nepostupanja Ustavnog suda u velikom broju zaprimljenih predmeta.

Neslužbeno se procjenjuje da je takvih više tisuća, a posljedice bi bile vrlo štetne za cjelokupnu zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda, smatraju pravnici, pa tako profesor ustavnog prava Branko Smerdel sa zagrebačkog Pravnog fakulteta smatra kako opasnost od gubitka Ustavnog suda "doista prijeti u slučaju ako bi ponovo Zoran Milanović formirao Vladu, i to zbog izjava da takvo tijelo nemaju skandinavske zemlje". Nalazimo se, kaže, u ozbiljnoj situaciji koja je posljedica uvođenja dvotrećinske većine, umjesto one kvalificirane, pri izboru ustavnih sudaca u Saboru. Bilo je jasno da će to bitno otežati izbor, i stoga je na njegovu inicijativu to 'premošćeno' produžetkom obavljanja te funkcije na još šest mjeseci.  

Najveći problem u slučaju blokade bio bi što Ustavni sud ne bi mogao ocjenjivati ustavnost zakona, kaže odvjetnik Ivica Crnić. Bivši ministar pravosuđa te predsjednik Vrhovnog suda ističe da je već stvorena velika pravna nesigurnost sporošću u radu Ustavnog suda. Zato su dugo na snazi neustavni zakoni, dok se vrlo često kasnije nikako ne može popraviti šteta. "Plediram da se Ustavni sud popuni dovoljnim brojem ustavnih sudaca te da se poveća broj ustavnih savjetnika koji pomažu sucima u pripremi odluka. Brži rad Ustavnog suda, a ne njegova blokada, važan je u zaštiti prava građana i gospodarskih subjekata", kaže Crnić.

I prema Miljenku Giuniu, bivšem kandidatu za ustavnog suca od strane zagrebačke Udruge pravnika u gospodarstvu i HGK-a, teško bi bilo prihvatiti gubitak Ustavnog suda. Osobito to vrijedi, upozorava, u vrijeme kad Europski sud za ljudska prava nije u stanju procesuirati sve predmete, pa stoga ne pušta u meritorno razmatranje one koji ne zaslužuju da budu eliminirani."U našoj situaciji treba raditi na tome da Ustavni sud radi brže te da njegova kadrovska struktura bude prihvatljivija. Uz stručne i moralne kriterije, potrebno je da budući ustavni suci imaju različita praktična iskustva, pa i u gospodarstvu", kaže Giunio.