Prosvjedi i napetosti u Bosni i Hercegovini, jednom od najvažnijih hrvatskih tržišta, zasad se ne osjećaju na poslovnim aktivnostima gospodarstvenika, no negativne su posljedice i te kako moguće nastave li se prosvjedi i sitanje pogorša. Zajednička je to ocjena više sugovornika iz velikih hrvatskih tvrtki koje plasiraju svoje proizvode ili imaju i proizvodnju u BiH.

Pomno prate razvoj događaja, no neslužbeno će priznati oni koji u BiH imaju vlastite pogone i posluju na područjima na kojima su najveći nemiri, rezervnog plana za slučaj eskalacije događaja – nemaju. Svi imaju, kaže jedan od gospodarstvenika, razumijevanja za tešku krizu kroz koju prolazi zemlja i nezadovoljstvo građana ekonomskom situacijom, nadaju se da će se kriza uspjeti prevladati bez dramatičnih posljedica. U suprotnom, posljedice više ne bi pogađale samo tvrtke koje izravno posluju u BiH, nego bi se nove napetosti prelile i na ostale segmente ekonomskih djelovanja, poput turizma ili pak privlačenja inozemnih ulaganja.Prema evidenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), u BiH posluje oko 300 hrvatskih tvrtki, a najviše ih je registrirano upravo na području Sarajeva.

U protekle dvije godine hrvatske su tvrtke investirale u BiH oko 100 milijuna eura, pa u HGK ističu kako svaka tvrtka koja je svoj kapital uložila u BiH zabrinuta za svoje poslovanje i imovinu na tom tržištu. "Sa zabrinutošću pratimo razvoj situacije i iskreno se nadamo što skorijoj stabilizaciji i oporavku. Zasad nismo primili nijednu informaciju od naših članica da su i njihovi objekti pogođeni ili ugroženi, ali trenutačna situacija ne djeluje ohrabrujuće na tvrtke koje posluju tamo, a još manje na one koje su namjeravale u skorije vrijeme početi određene projekte ili poslove", poručuju iz HGK, pozivajući tvrtke da im se obrate u slučaju neželjenih efekata izazvanih nastalom krizom. Sličnu poruku upućuju iz Ministarstva gospodarstva, koje također pomno prati razvoj događaja i još nije zaprimilo negativne informacije od tvrtki s terena.Na tržištu BiH hrvatski su izvoznici osjetili smanjenje aktivnosti i prije aktualnih nereda, još tijekom prošle godine.

Prema podacima državne statistike, u 11 mjeseci izvezeno je nešto više od milijardu eura proizvoda. To je, dijelom zbog ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU i time izlaska iz Cefte i gubitka becarinskog plasmana, ali dijelom zbog smanjenja kupovne moći na bosanskohercegovačkom tržištu, pad od oko 5 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. U 2012. izvoz u BiH bio je, inače, veći za pet posto u odnosu na godinu ranije. Inače, najveći su izvoznici u BiH tvrtke iz energetske i prehrambene industrije, poput Ine, Janafa, HEP-a, Podravke, Jamnice, Vindije, Kraša, TDR-a i Petrokemije, pivovare i farmaceutske tvrtke, od kojih su mnoge i veliki ulagači u BiH.