Predstečajeve čeka usklađivanje s najnovijim preporukama Europske komisije (EK) iz područja insolvencijskoga prava, no posve je izvjesno da taj model ostaje trajno, a ne privremeno, kao jedini poligon za restrukturanje tvrtki u financijskim poteškoćama.

Nakon što je EK, i to istaknuvši kao primjer neke zemalje među kojima je i Hrvatska, pozvala na nove akcije u politikama spašavanja posrnulih tvrtki, uslijedio je zaokret od 180 stupnjeva u odnosu na stečajne procedure. Sad se traži njihovo zaobilažanje, uglavnom zbog dugotrajnosti. Za liječenje tvrtki od nelikvidnosti i insolventnosti preporučuju se predstečaj i ostali hidridni postupci, ali u novim okvirima. Za te brze poluge s ciljem spašavanja poduzetnika i radnih mjesta, kao i izbjegavanje poduzetničke poststečajne stigme, EK traži neke nove mehanizme. U prvom redu za razlikovanje poštenih od nepoštenih dužnika, dok se plaćanje dugova limitira na rok do tri godine. U nas rok predstečaja nije ograničen, a naplativost prema posljednjim podacima iznosi 50 posto.

U stečaju je 10-ak posto, no podatak je dvojben jer nema stručne analize o stečajnoj naplativosti. Nemoguće je donositi bilo kakav zaključak o uspješnosti i naplativosti vjerovnika u stečajevima, izjavio je za Poslovni odvjetnik Mićo Ljubenko. "U posljednjih desetak godina nitko nije radio analizu koja predstavlja statistički upotrebljiv podatak", kaže Ljubenko pozivajući se na očitovanja Ministarstva pravosuđa i Trgovačkog suda u Zagrebu, gdje navode da se analiza o uspješnosti naplate vjerovnika u stečaju nije radila. Taj sud obuhvaća 50-ak posto svih stečajeva u državi, pa je bez njega nemoguće raditi analizu. Pritom, ni za svoje potrebe, a ni na traženje drugih institucija, sud nije pribavljao taj podatak. Predsjednik stečajnog odjela sudac Nino Radić potvrdio je da sud nema programsko rješenje koje prati traženi podatak. On ga, pak, nije pribavljao, a nema saznanja o bilo kakvoj analizi.

Da je, pak, netko obavljao analizu temeljem podataka iz informatičkog sustava, Radić kaže da bi on o tome trebao biti obaviješten. No, iako su podaci o tijeku stečajeva na tom sudu od 2008. računalno dostupni osobama kojima je dopušten ulaz u aplikaciju, sudac smatra da se navedeni podatak može iskazati samo u konkretnim postupcima. Ipak, i to je nemoguća misija, kaže Ljubenko, dodajući da postotak namirenja iz završne diobe izvješća u NN-u ne objavljuju. Prema procjenama sudaca i stečajnih upravitelja, naplata u drugom isplatnom redu (gospodarstvenici) kreće se do 5 posto. "Ono nešto neopterećene imovine pojedu naknade radnicima i troškovi stečaja, a ostatak je opterećen i ide razlučnim vjerovnicima. U pravilu ne ostaje ništa", zaključuju.