Statističke procjene površina važnijih usjeva pokazuju da je pšenica zasijana na 3,8% više površina, a povećane su i površine pod kukuruzom i suncokretom, dok su smanjene površine pod uljanom repicom i šećernom repom.

Pšenica je zasijano na 164 tisuće hektara, što je na godišnjoj razini porast za 3,8% ili 6000 hektara više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prve procjene površina važnijih usjeva u 2023. godini pokazuju i da je kukuruz zasijan na 270 tisuća hektara, što je za 2000 hektara ili 0,7% više u usporedbi s godinom prije. Povećane su i površine pod suncokretom, za 3,9%, na 53 tisuće hektara.

Istodobno su smanjene površine pod uljanom repicom, i to za 36,4%. Pod uljanom repicom je 14 tisuća hektara, što je 8000 hektara manje nego li 2021. godine, podaci su DZS-a.

Smanjene su i površine pod šećernom repom za 11,1%, na 8000 hektara. Statistika pokazuje da se nisu mijenjale površine pod sojom i krumpirom – soja je zasijana na 91 tisuću hektara, a pod krumpirom je 7000 hektara.

Podaci o prvim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve odnose se na stanje 1. lipnja i prve su informacije koje objavljuje DZS o stanju zasijanih površina na kraju proljetne sjetve.