Idući petak ugasit će se nakon pet godina rada Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a osnovati novo ministarstvo državne imovine namijenjeno trenutnom ministru bez portfelja Goranu Mariću.

Prijedlogom zakona kojeg je u hitnu proceduru u Hrvatski sabor uputila Vlada nije i definiran sam ustroj novog ministarstva, već su tek, i to doslovce, prenesene odredbe o radu DUUDI-ja, čiji će zaposlenici ujedno postati zaposlenici ministarstva. Pripremu ustroja i sistematizacije radnih mjesta Marić bi trebao obaviti do polovice siječnja, no želi li uvjeriti i Vladu i javnost da su promjene potrebne, morat će "ubaciti u petu brzinu". Dosadašnje iskustvo s institucionalnim izmjenama sustava upravljanja imovinom pokazalo je da su zapravo bile nepotrebne, jer se na (pre)ustroj i stvarni početak rada novih institucija trošilo i po godinu i više dana. Marić, kojega formalno nakon osnivanja ministarstva na čelnu funkciju mora još predložiti Vlada i potvrditi Sabor, nije i prvi ministar upravljanja imovinomu Hrvatskoj.

U siječnju 1995. Vlada Nikice Valentića osnovala je Ministarstvo privatizacije i upravljanja državnom imovinom, na čijem je čelu bio Ivan Penić, a u mandatu naredne Vlade Zlatka Mateše to je ministarstvo vodio Milan Kovač. No, operativno sve je poslove odrađivao Hrvatski fond za privatizaciju, kojem su naredne vlade Ivice Račana i Ive Sanadera bile izravni "zapovjednik". Nakon afere Maestro i negativne javne percepcije HFP-a, Jadranka Kosor odlučila se na njegovo ukidanje i osnivanje AUDIO-a, koji se ustrojavao dvije godine. Zoran Milanović, pak, taj je sustav izmijenio i podijelio ga u tri segmenta – DUUDI, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i Državne nekretnine. Slično kao i AUDIO, i taj sustav također je tek sada, uoči svog gašenja, zaživio. U novom sustavu CERP neće, kako se najavljivalo, biti pripojen ministarstvu, budući da je riječ o izvanproračunskoj instituciji, koja je pravni sljednik HFP-a i AUDIO-a i nosi financijski teret, a koji nije poželjan u proračunskoj tablici.

Riječ je o milijardama kuna tereta s osnova jamstava i kreditnih zaduženja kojima su svojedobno pružane pomoći problematičnim tvrtakama, kao i brojnih pravnih postupaka otvorenih protiv države zbog privatizacijskih i pretvorbenih procesa. Pravdanje nove transformacije i povratka starom modelu upravljanja imovinom tvrdnjom da dosadašnji sustav nije imao političku težinu apsolutno ne stoje, budući da su sve bitne odluke o nekretninama i strateškim tvrtkama proteklih godina donosila dva povjerenstva iz redova resornih ministara. Problemom u upravljanju imovinom nije se pokazao sam ustroj, nego odlučnost političke razine za donošenje odluka primjerice u slučajevima poput Petrokemije, Badela ili Imunološkog zavoda.

Od novog ministarstva premijer Andrej Plenković, pak, ima velika očekivanja, posebno za punjenje proračuna. Takve ambicije imao je i njegov prethodnik Tihomir Orešković, no malo je vrijednih udjela ostalo za privatizaciju osim među tvrtkama od posebnog značaja za državu, a pokazalo se i da je zbog nesređenog sustava u zemljišnim knjigama ili nedovršenim pravnim postupcima i dalje velik dio imovine nije moguće preko noći aktivirati. Konkretan plan aktivnosti na tom planu Marić će morati uklopiti već u plan rada za iduću godinu, a za koji je inače javna rasprava u tijeku, dok će promjene na duže staze zacrtati novom petogodišnjom strategijom raspolaganja imovinom koju treba usvojiti iduće godine.