Dok je još 2001. godine deset vodećih trgovaca u Hrvatskoj imalo 25,8 posto tržišta, lani je taj udio dosegnuo čak 60 posto. U takvim okolnostima, a posebice u svjetlu dolaska Lidla čije se konkurencije boje i veliki lanci, mali trgovci opstanak vide u međusobnom povezivanju. Područnim obrtničkim komorama s jučerašnjeg Petog susreta trgovaca upućena je stoga preporuka da u svojim županijama ustroje partnersko povezivanje i udruživanje malih trgovaca u trgovačke udruge, kakve su već uspješno oformljene u Međimurskoj, Sisačko-moslavačkoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Odgode plaćanja
Kako se moglo čuti iz iskustava te tri županije, obrtnicima-trgovcima na taj način nisu dostupni samo rabati i super-rabati te odgode plaćanja, koje samostalno ne mogu ostvariti, nego se udruživanjem omogućava i kvalitetnija infrastruktura za njihov rad, što male trgovce čini konkurentnijima. Ilustracije radi, Jadranko Kobal iz Udruge trgovaca Sisak, najavljuje kako u tamošnjoj udruzi, koja egzistira već tri godine i okuplja 40 članova sa 105 prodajnih mjesta, razmišlja i o preregistraciji udruge u profitabilno poduzeće, radi još veće ozbiljnosti u kontaktiranju s velikim dobavljačima, a idući korak, najavljuje, jest stvaranje robne marke udruge, u koju će uključiti lokalne proizvođače. U Međimurju, prema riječima Franje Božaka iz tamošnje udruge trgovaca, već organiziraju i zajedničke akcijske prodaje, kao i dijeljenje promotivnih letaka, a upravo se dogovara i mogućnost vođenja zajedničkog knjigovodstva, te zajednička nabava i servisiranje informatičke opreme. Udruživanjem, kako procjenjuje predsjednik Ceha trgovaca Boris Vukelić, moći će se očuvati oko 20 posto sadašnjih malih trgovina. Potporu toj inicijativi dala je i Ljerka Puljić, članica uprave Agrokora, naglasivši kako žali što se i puno ranije nije spoznalo koliko će važno za konkurentnost trgovaca biti njihovo organiziranje, jer se na taj način lakše mogu boriti i sa sivim tržištem i problemom dumpinga. Upozorila je na problem prodaje i ispod nabavne cijene, što stvara nelojalnu tržišnu utakmicu. O tome je na susretu progovorio i Mladen Županić, ističući kako hiperprodukcija mega trgovačkih centara dovodi do nesmiljenog rata između njih. Njihova financijska snaga, dodao je, omogućava im prodaju bez marži, a zakoni tržišta dokazuju da se to može i da je ekonomski isplativo. Stoga se Županić zauzeo da se zakonom definira da maloprodajna cijena ne može biti niža od veleprodajne plus PDV.

Izdavanje računa
Siva ekonomija drugi je problem kojemu je tematski bio posvećen ovogodišnji susret trgovaca, a koja prema Vukelićevim riječima čini 30 posto prometa u trgovini, a u prometu hrane siva ekonomija participira i do 50 posto. U razvijenim zemljama taj je udio značajno niži, od 2 do 5 posto. Stoga su u zaključcima trgovci zatražili stvaranje zakonskih okvira i društvene svijesti radi suzbijanja i minimiziranja sive ekonomije i rada na crno u trgovini i svim segmentima gospodarstva. Zbog sve veće nelojalne konkurencije kroz prodaju na tržnicama, te u novije vrijeme i u kioscima, mali trgovci traže i uvođenje obveznog izdavanja računa za sve oblike trgovine, uz minimalne izdatke, a zahtijevaju i veći inspekcijski nadzor. Ministar gospodarstva Branko Vukelić malim je trgovcima obećao kako Vlada i njegovo Ministarstvo neće dopustiti da propadnu, već će im omogućiti da rastu.

Pomoć Hloverki Novak-Srzić

Raspravljajući o Pravilniku o ambalaži Boris Vukelić inicirao je jučer akciju prikupljanja sredstava za obeštećenje tv-voditeljice Hloverke Novak-Srzić, koja je u emisiji Otvoreno u raspravi o toj temi poduprla stajališta malih trgovaca, što su njezini nadređeni ocijenili pristranošću i kaznili je 30-postotnim smanjenjem plaće.

TDR treba novu rabatnu politiku

Mali trgovci upozorili su na problem prodaje duhanskih proizvoda, prozvavši TDR da “izmjenom rabatne politike i selektiranjem distributera postaje monopolist”.
“Rabati su nam prepolovljeni, a kako je krenulo ne bi me začudilo da ćemo još morati plaćati ako ćemo htjeti prodavati cigarete”, kazao je Mladen Županić. Osim TDR-a kritike je uputio i prema Metrou, zatraživši od države da se kupci u toj veleprodajnoj kući, kao u drugim zemljama, legitimiraju i ovlaštenjem tvrtke iz kojeg je vidljivo da nabavljaju robu za njezine potrebe.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe