Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) posljednjeg se dana 2016. oglasilo priopćenjem kojim su godinu na izmaku ocijenili uspješnom te najavili nastavak provedbe brojnih aktivnosti i u 2017.

Tako se, uz rezime, navodi informacija o povećanju proračuna APN-a (Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama) za 2017. godinu iz kojega će se s 220 milijuna kuna financirati izgradnja stanova iz programa društveno poticane stanogradnje (POS). Čak tisuću POS-ovih stanova trenutno se nalazi u fazi realizacije ili pripreme te je raspisan poziv za iskazivanje interesa za POS-ove stanove u Zagrebu na koji se građani mogu javiti do 20. siječnja 2017. Pored toga, u Splitu se za istu namjenu razmatra nekoliko lokacija, a POS će zaživjeti i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju te Visu. Iz Ministarstva istovremeno podsjećaju da je u 2016. godini završeno i useljeno 825 stanova, položen kamen temeljac za 55 stanova u Metkoviću te 12 stanova u Fažani.

U 2017. godini čak 40 milijuna kuna dodjeljuje se za kapitalnu pomoć razvoja komunalnoga gospodarstva dodijeljeno, kao dio plana ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske i posebne skrbi za krajeve s negativnim demografskim kretanjima. Također, najavljeno je i da MGIPU u suradnji s Državnom geodetskom upravom u drugom tromjesečju 2017. godine planira izraditi dva zakona, i to Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti te Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Što se već uspješno realiziranih projekata tiče, ministar Lovro Kuščević ovom je prilikom istaknuo završetak prve faze velike reforme spajanja katastra i zemljišnih knjiga te je uspostavljanje ZIS-a odnosno zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra. Tijekom 2016. u taj su sustav uključene zemljišne knjige i katastri Dalmacije i Istre te Karlovačke, Primorsko-goranske i Vukovarsko-srijemske županije i Grada Zagreba.

Najveći dalmatinski područni ured za katastar za Splitsko-dalmatinsku županiju u zajednički je sustav ušao u svibnju, a Grad Zagreb kao najveći i najkompleksniji sustav u nj je ušao krajem 2016, što je ujedno i finale dugogodišnjeg procesa stvaranja zajedničkog informacijskog sustava.  Navodi se i da je MGIPU intenzivirao program energetske obnove u zgradarstvu te da su podijeljena sva financijska sredstva za pilot-projekte energetske obnove zgrada odgojno-obrazovnih ustanova. Ukupno je na temelju pilot-projekata doneseno 105 odluka kojima se pokreću projekti povećanja energetske učinkovitosti na zgradama vrtića, škola, đačkih domova, veleučilišta, financirani iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija od 2014. do 2020. Europske unije i iz hrvatskog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U rujnu je predstavljen projekt energetske obnove splitskoga KBC-a – bolnice Firula, vrijedan 170 milijuna kuna. U listopadu je objavom poziva za dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova višestambenih zgrada počela energetska obnova višestambenih zgrada koja će se financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Na temelju prvog poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dodijelit će 152 milijuna kuna, što će pokrenuti investicije veće od 250 milijuna kuna. Za projekte energetske obnove višestambenih zgrada Hrvatska iz Europskog fonda za regionalni razvoj do 2020. godine ima na raspolaganju 70 milijuna eura.  

U studenome 2016. objavljen je poziv na dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, u sklopu čega je osigurano 152 milijuna kuna. Iste je godine za razvoj komunalnoga gospodarstva povećana kapitalna pomoć sa šest na 30 milijuna kuna. U 2016. godini odobrena su za sufinanciranje 232 projekta općina i gradova kojima se povećava komunalni standard i potiče razvoj komunalnoga gospodarstva, za razliku od ranijih sufinanciranja komunalnih projekata jedinica lokalne samouprave iznosima od najviše šest milijuna kuna.

Najviši pojedinačni iznos od 338 tisuća kuna dodijeljen je Gradu Vukovaru za rekonstrukciju javne rasvjete. MGIPU je donijelo i podzakonske akte kojima se poboljšava sustav i ukidaju parafiskalni nameti. Tako je u ožujku 2016. izmijenjen Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju s namjerom da se pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja u stanovima, apartmanima i kućama za odmor oslobodilo obveze pribavljanja energetskog certifikata. Kako se navodi na kraju, ministar Kuščević navedenom je odlukom ispunio vlastito predizborno obećanje rasterećenja gospodarstva.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’