Iako je plin najekološkiji postojeći energent (isključujući obnovljive izvore energije), u Hrvatskoj se na njega često gleda sa skepsom ili, u najboljem slučaju, kao na prijelazno gorivo od karbonske prema zelenoj energiji.

To je, uz niz drugih objektivnih okolnosti, uvelike utjecalo da se potrošnja, a nažalost i proizvodnja, u Hrvatskoj zadnjih 10-ak godina konstantno smanjuje.  No, nakon loše prošle godine, kada je nam je potrošnja pala za 9,1 posto u odnosu na godinu prije, u prva tri kvartala 2019. bilježi se lagani oporavak i rast potrošnje plina za gotovo pet posto.

Ti podaci su izneseni na ovotjednoj konferenciji Dani plina u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin. No, kako je istaknuo Marko Blažević, član Nadzornog odbora HEP Plina, trendovi u samodostatnosti plina su nam vrlo depresivni. "Lani je iz domaće proizvodnje zadovoljeno samo 38% ukupne potrošnje, dok je sve ostalo činio plin iz uvoza.

Prva tri kvartala ove godine pokazuju trend oporavka potrošnje plina, koji su podjednako vukli HEP i industrija prikopčana na transportni sustav pa je tako HEP potrošio 5% više plina nego u istom razdoblju lani, a industrijski kupci potrošili su 8% više plina", kazao je Blažević. Dodaje da je plinsko skladište Okoli trenutno zapunjeno s rekordnom količinom plina, a utiskivanje još traje.

Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a istaknula je da je trgovina plinom u Hrvatskoj postala iznimno izazovna pa smatra da je tržište spremno za dugoročne ugovore uz plutajuću cijenu koja se veže uz plinske hubove. Iz Ine su izvijestili da je lani u Hrvatskoj proizvedeno 966 milijuna kubnih metara plina, dok je godinu prije to iznosilo 1,1 milijardu kubika. 

Mirko Lukić, direktor Proizvodne jedinice procesi Ine, kazao je da će se, zbog prirodnog procesa, negativni trendovi smanjenja proizvodnje plina izvjesno nastaviti, iako Ina poduzima mnogo da ublaži pad proizvodnje. Najavio je da Ina razvija niz projekata koji bi mogli rezultirati povećanjem proizvodnje plina.