Više od jedne trećine ukupnih sredstava Fonda za skupe lijekove potrošeno je u samo par mjeseci od njegova otvaranja, a potražnja za lijekovima, koji se uglavnom troše kod malignih bolesti, trostruko su veći nego prije! Iako je vrlo izvjesno da će se Fond isprazniti prije kraja godine, odgoda rokova plaćanja trebala bi spasiti stvar. Drugim riječima, svi pacijenti koji imaju potrebu za lijekom s posebne liste neće ostati bez terapije. “Osnivanje fonda za skupe lijekove mjera je koju je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bio prisiljen uvesti zbog vrlo velikog povećanja cijena lijekova za maligne bolesti jer svaki novi kemoterapeutik stoji nekoliko puta više od starog. To je, međutim, samo privremena mjera, i ne može biti dugoročno rješenje, pojašnjava bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang.

Službeni podaci u srpnju
Iako se službeni podaci o potrošnji iz fonda za prvo tromjesečje očekuju tek polovicom srpnja, u HZZO-u raspolažu brojkom od 1200 zahtjeva za skupim lijekovima pristiglim u dva mjeseca. Od toga je neriješeno ostalo 140 zahtjeva, a dnevno iz bolnica stiže od deset do šezdeset novih zahtjeva. Iako pomoćnica direktora HZZO-a procjenjuje da je riječi o jednoj trećini ukupnih sredstava, Hebrang tvrdi da je iznos i veći. Fond u ovoj godini raspolaže sa 150 milijuna kuna, dakle iz njega je već otišlo više od pedeset milijuna.
“U bolnici Merkur zahtjevi za skupim lijekovima trostruko su porasli od kad se otvorila nova lista. Naime, i prije je bilo pacijenata koji su imali potrebu za terapijom, no dobivao ju je onaj koji je mogao sam platiti lijek, dok su drugi bili na listama za čekanje”, pojašnjava Hebrang. Lijekove svojim pacijentima trebale bi, naime, plaćati bolnice iz svojih proračuna, no kako bolnice i bez toga grcaju u dugovima, do pokretanja posebne liste pacijenti su u mnogim slučajevima sami plaćali lijekove, te potom tražili povrat od HZZO-a. “Zapravo nismo iznenađeni jer svako otvaranje novog vida potrošnje ima za posljedicu upravo povećanje potrošnje”, ističe Hebrang i naglašava da se prilikom sastavljanja proračuna za iduću godinu rashodi moraju realno planirati u skladu s potrošnjom u ovoj godini, te izvršiti pritisak da se poveća izdvajanje za zdravstvo.

Jedino rješenje
Dugoročno rješenje koje se treba primijeniti već u 2008. godini, međutim, izlazak je dijela troškova zdravstva na tržište s čime će se Hrvatska najvjerojatnije morati suočiti već za dvije godine. “To je jedino rješenje kojem su pribjegle sve europske zemlje osim Hrvatske i Bugarske koje imaju sto posto socijalni sustav zdravstva”, kaže Hebrang.