Okrugli stol u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i Bjelovarskog proljetnog sajma o temi "EU fondovi u službi razvoja šumarstva i drvne industrije" održao se u subotu na sajamskom prostoru u Gudovcu.

Okruglom stolu prisustvovali su relevantna imena šumskog svijeta, a raspravu je otvorio Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuvši važnost održavanja sajmova poljoprivrednog tipa. Uvod u temu kroz prezentaciju odradio je Bojan Ivanetić iz Ministarstva poljoprivrede istaknuvši mjere koje su aktualne. "Kroz Program ruralnog razvoja RH, dio novca, od ukupno 2,7 milijardi eura kroz sedmogodišnje razdoblje namijenjen je i za šumarstvo i drvnu industriju.

Ministarstvo poljoprivrede za ovu godinu je održat će nekoliko natječaja za ovaj sektor, a ističem mjere konverzije degradiranih šuma, ulaganja u šumsku mehanizaciju, ulaganja u primarnu preradu drveta te izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture", pojasnio je Ivanetić. Posebno su bili zanimljivi podaci o iskorištenosti mjera koji kažu kako je za konverziju šuma predviđeno čak 60 milijuna kuna, a zatraženo od strane korisnika samo 19 milijuna kuna. Za razliku od konverzacije šuma, mjera šumske mehanizacije iznimno je tražena te je u tom sektoru odobreno 100 milijuna kuna u dva navrata. U raspravu se aktivno uključio predsjednik Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, Zdenko Bogović.

Objasnio je kako 26 posto hrvatskih šuma u privatnom je vlasništvu, što čini oko 600.000 hektara površine. Prosječno je to jedno jutro zemlje, što je to, tvrdi, nepovoljno.

"Sve je to proizašlo iz bivšeg sustava i kao takvo je neodrživo i predstavlja mrtvi resurs za vlasnike. Trenutno postoji 25 aktivnih udruga privatnih šumovlasnika koji se bave postojećom problematikom. Kako bi pridobili narod iz ruralnih područja, većinom starija domaćinstva koja su šumovlasnici, potrebno je imati prihod vrijedan šume te ne smiju zbog neznanja imati male prihode", zaključio je Bogovoić. Potrebno je, tvrdi, više ulagati u šume kako bi imali veće prihode, a mjere su usmjerene za to. Konverzija je, zaključio je, zanimljiva mjera.

Kako se okrugli stol održao u županiji poznatoj po svojim šumama, predstavnika Županije, Đurđica Ištef Devčić, zaključila je kako u tom kraju postoji velika potreba za mjerama i ulaganjem u šumska područja. "U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 14% šuma je u privatnom vlasništvu, a Županija ponajviše pomaže sufinanciranjem pripreme za prijavu natječaje te za izradu dokumentacije", kazala je Ištef Benčić.

Još jedan od sudionika s domaćeg terena bio je Stjepan Hittner generalni direktor Hittner Tvornica traktora Bjelovar, čiji su se prihodi povećali za čak 120 posto, ne samo financijski, naglašava, već i za proizvodni program gotovog proizvoda. To je moguće, kaže, ako konstantno ulažete u strojeve i opremu, gdje je korištenje mjera Ministarstva neophodno.  Kao zaključak okrugloga stola, Bojan Ivanetić, kazao je kako je bio više nego koristan zbog povratnih informacija koje su dobili od sudionika te da na Ministarstvu preostaje izdavati daljnje natječaje za iskorištavanje mjera zbog velike zainteresiranosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost