Europska središnja banka (ECB) uskoro bi trebala najaviti program kupovine državnih obveznica te tako pribjeći svom posljednjem velikom alatu koji joj je još na raspolaganju da bi udahnula život gospodarstvu eurozone i obranila ga od prijeteće deflacije. Izvor iz eurozone kazao je za agenciju Reuters u srijedu da je izvršni odbor ECB-a, koji se sastao u utorak, predložio da Banka mjesečno kupuje državnih obveznica u vrijednosti od 50 milijardi dolara, počevši od ožujka.

Šire, 25-člano Upravno vijeće ECB-a danas će raspravljati o tome prijedlogu, a nakon toga će predsjednik ECB-a Mario Draghi održati novinsku konferenciju.

Ministar Lalovac je novinarima nakon sjednice Vlade kazao kako je mogućnost jeftinijeg zaduživanja Hrvatske, što će biti omogućeno tim mjerama, jako bitna.

"To je jako bitno, jer ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU – da se možemo povoljnije zaduživati", ustvrdio je Lalovac.

Ministar financija ranije je najavio da Hrvatska u veljači planira na europskim tržištima predstaviti najavljeno izdanje obveznica u eurima kojim bi se zadužila za oko milijardu eura.

Analitičari: hrvatske vrijednosnice postat će atraktivnije

I analitičari ističu da bi Hrvatskoj ponajprije nove mjere ECB-a donijele lakše uvjete zaduživanja, dok su pri procjenjivanju kretanja tečaja eura i franka oprezni.

"Odluči li se ECB za daljnje monetarno popuštanje ili barem najavi kada će početi s njime, Hrvatska će to najviše osjetiti kroz povoljnije uvjete zaduživanja na europskih tržištima kapitala", ocijenila je uoči odluke ECB-a u četvrtak direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković-Matijević.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Politika ECB-a kakva se trenutno vodi i kakva se očekuje, ističe Živković-Matijević u izjavi za Hinu, politika je usmjerena ka zadržavanju niskih kamatnih stopa i prinosa na tržištima i visoke likvidnosti, ne bi li se kroz to potaknuo oporavak eurozone.

"Ono što ima utjecaja na Hrvatsku osjeća se kod zaduživanja na inozemnim tržištima kapitala, odnosno hrvatske vrijednosnice onda postaju atraktivnije jer nose relativno veće prinose u odnosu na druge države, ali su i rizičnije. Međutim, s obzirom na trenutnu situaciju hrvatskih javnih financija to Hrvatskoj pogoduje, dakle omogućava poprilično jeftino zaduživanje na europskim tržištima kapitala", kazala je Živković- Matijević.

Što se, pak, tiče samog gospodarstva, Živković Matijeviće ističe da odluka ECB-a neće imati izravne posljedica, osim što može omogućiti nekim velikim hrvatskim poduzećima koja su kreditno sposobna da se lakše izravno zadužuju u inozemstvu.

No, kako dodaje, politika monetarnog popuštanja ECB-a svakako će imati utjecaja na kretanje tečaja eura, prvenstveno u odnosu na dolar, odnosno njegovo slabljenje.

"Tečaj eura u odnosu na američki dolar kreće se prema 1,1 dolara za euro, a istovremeno tečaj kune u odnosu na euro ima tendenciju laganog klizanja. Dakle to posredno utječe i na tečaj kune u odnosu na dolar na način da kuna slabi. Mi očekujemo prema kraju godine da se tečaj eura u odnosu na dolar smanji, a kako imamo stabilan tečaj u odnosu na euro, onda će slabiti i vrijednost kune u odnosu na dolar", ističe Živković-Matijević.

Što se, pak, tiče tečaja švicarskog franka, u RBA očekuju da će se kretati oko pariteta prema euru (1:1), te da bi se tu mogao stabilizirati.

"Znači, nema povratka prema onim većim vrijednostima švicarca, tako da bi njegova vrijednost u odnosu na kunu trebala ostati oko sadašnjih razina, dakle oko 7,7 kuna", rekla je Živković Matijević.

Ipak, naglasila je da je teško davati procjene, jer je švicarska valuta specifična jer ulagačima predstavlja sigurnu luku za kapital. "Ukoliko se dogodi neki novi financijski šok na tržištima ili neka nova kriza, ona je uvijek tu kao neka rezervna valuta svim ulagačima. Ali, šokove je vrlo teško predvidjeti", zaključila je.

I Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe da bi na makroekonomskoj razini najvažnija posljedica novih ECB-ovih poticajnih mjera bila ona koja se odnosi na zaduživanje Hrvatske na stranim tržištima kapitala.

"Ne smijemo zaboraviti da se Hrvatska percipira kao jedna od najrizičnijih gospodarstava novih članica u regiji. Primjerice, i dalje vidimo da javni dug nije pod kontrolom i jako je teško usporiti njegov rast. Stoga je za nas puno povoljnija pozicija gdje se eurozona bori s nestabilnim ekonomskih oporavkom i deflacijom, jer to onda znači zadržavanje tih monetarnih stimulansa, odnosno povoljnije zaduživanje za Hrvatsku", istaknuo je Šantić.

Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatski javni dug krajem trećeg tromjesečja 2014. godine dosegnuo je 78 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda

Šantić kaže i da je za sada još uvijek teško procijeniti kako će se odluka ECB-a odraziti na kretanje tečaja eura i franka te da treba pričekati objavu tehničkih detalja samih poticajnih monetarnih mjera, ali i na rezultate izbora u Grčkoj.

"Ipak, možemo pretpostaviti da su ulagači na tržištima već ukalkulirali takvu mjeru u kretanje tečaja eura i franka i eura i dolara. Također, ne smijemo zaboraviti kada govorimo o franku da će isto tako u slučaju daljnje aprecijacije švicarske valute, koja je po samim riječima čelnica središnje banke Švicarske, već sada precijenjena, vrlo vjerojatno biti potreba i za nekakvim dodatnim intervencijama na tržištu, kako bi se trgovanje vratilo u jedan normalan raspon", zaključuje Šantić.