U Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskoga okruženja, koji je usvojen potkraj prošle godine, Vlada je već morala intervenirati. Kako je objasnio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, već je pokazao neke nedostatke i pravne praznine.

Dodane su odredbe kojima se utvrđuje visina poticaja za troškove novih radnih mjesta te izmjene izračuna tih troškova. Novost je, naime, da se za dobivanje poticaja za ulaganje u dugotrajnu imovinu od minimalno 150 tisuća eura, odnosno 50 tisuća eura za mikropoduzetnike, postavlja uvjet: otvaranje najmanje pet novih radnih mjesta, odnosno tri u slučaju mikropoduzetnika. Korigira se i ranija definicija opravdanih troškova otvaranja novih radnih mjesta, pa se umjesto kao postotak bruto plaće u dvogodišnjem razdoblju računaju kao bruto plaća u istom vremenu. Ostaje odredba da se nova radna mjesta moraju otvarati u roku tri godine od završetka radova, a završetak se utvrđuje kao datum izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti ili datum kada materijalna imovina u koju se ulagalo postane operativna.Novost je i izmjena u članku 21, na koji se ministar Vrdoljak pozivao u nacrtu prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima.

Dosad je u tom članku, naime, bilo predviđeno da Vlada uredbom može proglasiti neki projekt od strateškog interesa za državu, dok se sada propisuje da će se to riješiti donošenjem posebnog zakona. Uredba kojom se utvrđuju kriteriji za provedbu Zakona o poticanju investicija inače je trebala biti donesena u siječnju, ali je u zadnji čas skinuta s dnevnog reda Vlade. Govorilo se neslužbeno da je razlog tome bilo mimoilaženje oko pojedinih odredaba između dvaju resornih ministara, Vrdoljaka i ministra poduzetništva Gordana Marasa. Vrdoljak je, inače, izvijestio Vladu i o procesu privatizacije i restrukturiranja riječkog 3. maja, za koji je 8. veljače pulski Uljanik predao i obvezujuću ponudu. Za 83,3 posto dionica 3. maja nude 1 kunu, koliko je bilo navedeno i u ponudi Jadranskih ulaganja Danka Končara, koju su Puljani preuzeli i doradili. Za program restrukturiranja, a prema ranijim procjenama taj proces u slučaju 3. maja vrijedan je oko devet milijardi kuna, Uljanik nudi kao instrument osiguranja korporativno jamstvo od 75 milijuna kuna, te dvadeset bianco mjenica s klauzulom "bez protesta" s mjeničnim očitovanjem.

Koliki je trošak restrukturiranja, jučer u Vladi nije navedeno, no u programu Jadranskih ulaganja, koji je Uljanik doradio, riječ je bila devet milijardi kuna, od čega je vlastito učešće preuzimatelja bilo oko 3,6 milijardi kuna. No, Uljanik ne nudi i preuzimanje četiriju tvrtki kćeri, koje će biti prenesene u državni portfelj Agenciji za upravljanje državnom imovinom, a Uljanik će preuzeti samo "core business" riječkoga škvera. Radnicima škvera Uljanik je izrazio spremnost ponuditi do 25 posto dionica 3. maja pod istim uvjetima pod kojima je bilo provedeno radničko dioničarstvo u Uljaniku. Ponudu Uljanika Vlada je jučer primila na znanje, a upućena je na analizu u AZTN. Iako će potom mišljenje o programu jošmorati dati i EK, premijer Zoran Milanović poručio je kako je Vlada 3. maju stvorila uvjete za početak nove borbe, za opstanak na tržištu. "Treći maj više neće ovisiti o pomoći države, nego sposobnosti, lukavosti i umreženosti novih upravljačkih struktura", dodao je.